SOFIJA: EVROPSKA PERSPEKTIVA ZAPADNOG BALKANA NEUPITNA


17.05.2018
Evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana je neupitna, ali u proces daljeg proširenja EU novim članicama treba ići oprezno, poručili su u četvrtak zvaničnici Evropske unije i zemalja članica u Sofiji, na samitu EU -Zapadni Balkan, prvom te vrste nakon 15 godina.

Kao što je bilo potvrđeno i ranije, skupu u zgradi Nacionalnog kulturnog centra u Sofiji ne prisustvuje premijer Španije, Mariano Rahoy koji je prethodno dao do znanja da ne želi da učestvuje na skupu gdje se Kosovo tretira ravnopravno sa ostalim zemljama. Rahoya na zvaničnom dijelu samita predstavlja ambasador Španije pri Evropskoj uniji Pablo Garcia Berdoy.

Komesar za proširenje EU Johannes Hahn ponovio je od ranije poznat stav Brisela da "sve države imaju jednaku evropsku perspektivu i istu početnu tačku", ali da je "napredak pojedinačan i zavisi od svake države zasebno koliko će brzo napredovati prema Evropi.

"Postoji evropska perspektiva, koja će danas biti potvrđena. Ali, ono što smo rekli prije nekoliko mjeseci i dalje važi: cijeli proces je zasnovan na ocjenama, dakle svaka zemlja treba uraditi svoju domaću zadaću i tada je tu evropska perspektiva", rekao je Hahn.

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron izjavio je da se zalaže za "usidrenje zapadnog Balkana s Europom", ali da "treba gledati s puno opreza i obzira na svako novo proširenje".

"Vode se pregovori koje treba nastaviti, treba pomoći zemlje koje provode reforme i napreduju prema Evropi, to je i moj strateški izbor, ali nisam za to prije nego što budemo imali sve potrebne garancije i prije reformi koje bi omogućile produbljenje i bolje funkcioniranje Evropske unije da se ide prema proširenju", naveo je Macron.

Naglasio je, međutim, kako neće biti učinjena usluga ni zemljama koje su kandidati za ulazak ni članicama Unije ako postoji mehanizam proširenja koji na neki način nema pravila i koji stalno ide prema novom proširenju.

"Zauzvrat, ja sam za to da Zapadni Balkan ima pojačani strateški dijalog i perspektivu koju izbliza pratimo, reforme koje se provode i koje ohrabrujemo, ali bez popuštanja i bez hipokrizije", rekao je Macron.

"Kompletan cilj je više stabilnosti, sigurnost i prosperiteta za Zapadni Balkan", poručila je britanska premijerka Theresa May.

"Vidimo dobru perspektivu za Zapadni Balkan", poručio je i austrijski kancelar Sebastian Kurz, te dodao kako je "cilj podržati sve ove zemlje na njihovom putu ka Evropskoj uniji".

"Razgovaramo o preuzimanju predsjedavanja Evropskom unijom 1. jula i naš jasan cilj je da imamo progres na putu ka Evropskoj uniji tokom tog perioda", kazao je kancelar Austrije.

"Posebno smo", naglasio je, "optimistični oko Srbije i Crne Gore, ali drugi takođe treba da zabilježe napredak.

"U slučaju Makedonije treba da riješimo pitanje imena i nadam se da ćemo napraviti pomak", kazao je Kurz.

Švedski premijer rekao je da postoji "mnogo zajedničkih tema o kojim treba diskutovati - sigurnost, migracija, organizovani kriminal", te Švedska želi, naveo je, "bliže odnose sa ovim državama" (Zapadnog Balkana).

Estonski premijer Juri Ratas kazao je kako se lično veoma dobro sjeća koliko je važno bilo za Estoniju prije nego se pridružila Evropskoj uniji da zna da su vrata otvorena.

"I to znači otvorena vrata sa obje strane", dodao je.

Finski premijer Juha Sipila takođe je izjavio kako su "pravila o pravnim pitanjima veoma važna".

"Važno je imati viziju, tako da u ovim državama mogu biti nastavljene reforme, ali u isto vrijeme trebamo biti objektivni oko vremenskog okvira", kazao je Sipila.

 

Kasnije u toku dana biće organizovan ručak, gdje će za stolom biti isključivo lideri svake zemlje EU i Zapadnog Balkana. Kako se saznaje iz dobro obaviještenih izvora bliskih organizatoru skupa, za ručkom neće biti nijedan predstavnik zvaničnog Madrida budući, da format "isključivo lideri" podrazumijeva da ne može biti predstavljanja na nižem nivou.

"Budući da se radi o trenutku kada će se raspravljati osjetljive teme, te da je format 'isključivo lideri', onda nije svrsishodno da za stolom bude neko ko nije šef države ili vlade. Stoga će Španija izostati na ručku", rekao je za RSE evropski izvor.

Svi učesnici susreta predstavljeni su samo imenima, bez titule funkcije ili državnih simbola. Ovo pravilo je već ranije ustanovljeno kada god na skupovima učestvuje i Kosovo.

Sastanak na najvišem politčkom nivou EU i zemalja Zapadnog Balkana potvrđuje i povratak fokusa Brisela na tu regiju nakon višegodišnjeg odsustva.

Samit bi tebalo da bude vrhunac bugarskog predsjedavanja, iako domaćinu nije bilo lako organizovati ovaj susret. Dva razloga stoje iza komplikacija na koje je naišao organizator. Prvi je nedovoljno raspoloženje među zemljama članicama EU da se obavežu konkretnim obećanjem o daljem proširenju evropske porodice, što je učinilo da suština samita bude o povezivanju, a ne o potencijalnom članstvu bilo koje zemlje regiona. Zato je i naziv "Samit EU-Zapadni Balkan" ograničen na jednu geografsku i političku teritoriju koja ima evropsku perspektivu, a isključena je Turska koja takođe (i dalje formalno) pripada procesu proširenja.

Druga prepreka tiče se pristupa pet članica EU statusu Kosova. Ovo je uticalo na sastav učesnika samita, ali i sadržaj konačne deklaracije koja će formalno biti usvojena na kraju samita. Španija koja ne priznaje kosovsku nezavisnost je prigovarala zašto je i Kosovo dio proširenja poput ostalih zemalja na Zapadnom Balkanu.

Kao posledica ovog pristupa, pronađena je formula da u tekstu dokumenta zemlje regiona budu "partneri na Zapadnom Balkanu" a ne države i one ne bi trebale da budu deo zajedničke deklaracije već će istu samo podržati. Sa ovom definicijom se složila Španija, pa će Sofijska deklaracija biti dokument koji će usvojiti jedino članice EU, a zapadnobalkanske zemlje će se saglasiti sa tekstom.

Evropski zvaničnici su u više navrata istakli da velikim uspjehom smatraju činjenicu da su sve članice EU dale zeleno svjetlo za konačan tekst. Španski premijer Mariano Rahoy je učestvovao na radnoj večeri u srijedu gdje se raspravljalo o pitanjima koja nisu vezana za Zapadni Balkan, ali će u četvrtak biti odsutan prilikom glavnog događaja.

Već je izvjesno da će naredni samit u ovom formatu biti održan u Zagrebu 2020. godine, a najverovatnije će ovakvi susreti postati redovni i biti sastav zvanične evropske agende.

 

 

17.05.2018 · SOFIJA / SRBIJA / KOSOVO