CRNA GORA / DA LI ĆE CRNA GORA PO HITNOM POSTUPKU ODUZIMATI IMOVINU? DIMITRIJE JOVIĆEVIĆ


24.07.2018
Već ove sedmice pred poslanicima crnogorske skupštine naći će se izmjene Zakona o eksproprijaciji, a prema prijedlogu pet poslanika vladajuće partije. Ukoliko voljom parlamentarne većine amandman bude usvojen, država će po hitnom postupku moći da oduzima privatnu imovinu, isplaćujući vlasniku onu naknadu koju utvrdi vladina komisija. Iako se vlasnik bude žalio sudu, to neće odgoditi izvršenje odluke države. Upravo zbog toga, takav prijedlog Zakona o eksproprijaciji izazvao je buru negativnih reakcija.

"Ovo je klasična otimačina i upad u privatan posjed građana Crne Gore. Znamo da je pravo svojine jedno od najvažnijih prava, zajamčeno Ustavom Crne Gore i smatram da je u tom dijelu neophodno izjašnjenje dvotrećinske većine poslanika", lakonski je komentar poslanice Socijademokratske partije (SDP) i profesorice prava Draginje Vuksanović na prijedlog izmjena Zakona o eksproprijaciji, koji državni parlament upravo zbog protivljenja te partije nije usvojio prije tri godine.

U međuvremenu formirana je nova parlamentarna većina, koja ovoga puta čini izglednim da će u zakonodavnom domu amandman dobiti zeleno svjetlo. Ako do toga dođe, kako poručuju u opozicionom Demokratskom frontu (DF), biće to uvođenje anarhije u pravni sistem Crne Gore, u kojoj bi pravo svojine moralo ostati svetinja.

Sličan stav za Radio Slobodna Evropa iznio je i nezavisni poslanik i dugogodišnji šef skupštinskog odbora za ekonomiju Aleksandar Saša Damjanović.

Jednostavno će država biti u prilici da tu imovinu oduzme bez ikakvih sudskih procedura -

Saša Damjanović

"Ni sami predlagači nijesu svjesni, ili jesu svjesni, da će ukoliko ovaj prijedlog prođe u Parlamentu, i njihova imovina, kao i imovina svakog građanina Crne Gore, od tada biti nesigurna. Jednostavno će država biti u prilici da tu imovinu oduzme bez ikakvih sudskih procedura i sa suspendovanje člana 58 Ustava, koji jamči pravo svojine i imovine. Uvodi se potpuna pravna nesigurnost", ocjenjuje Damjanović.

A predlagači su pet poslanika vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS), među kojima je Predrag Sekulić. On za Radio Slobodna Evropa objašnjava kako im je jedini cilj ubrzanje procedure eksproprijacije, a da se istovremeno vlasnik imovine ne spriječava da svoja prava brani na sudu.

"Do sada se dešavalo u praksi da ti postupci traju tri do četiri godine, i na taj način se potpuno obesmišljavala svrha i smisao eksproprijacije. Naravno, netačna je tvrdnja da bilo ko kome želi da uzme imovinu bez pravične nadoknade. Moramo da znamo da, prije svega, mora da bude utvrđen javni interes, a nakon toga dolazi do rješenja o eksproprijaciji, odnosno do utvrđivanja vrijednosti imovine koja se oduzima. Tu vrijednost utvrđuje komisija u kojoj su najmanje tri člana i sudski vještaci iz te struke. Čini mi se da to dovoljno govori o dobrim namjerama predlagača", konstatuje Sekulić.

Za predstavnike opozicije simptomatično je to da iza inicijative za izmjenu Zakona o eksproprijaciji formalno ne stoji Vlada, kao i da, iako po zakonu na to nije obavezna, vlast tim povodom ne pokrećejavnu raspravu.

 

A šta kažu pravni eksperti? Predsjednik advokatske komore Crne Gore Zdravko Begović u izjavi za naš radio kategoričan je da bi oduzimanje nečije imovine bez odluke suda značilo atak na ustavom zagarantovanu privatnu svojinu.

"Smatramo da bi zaista bilo pretenciozno ući u nečiju imovinu, a tek onda čekati odluku suda. Dakle, mi iz Advokatske komore imamo potpuno stanovište da je to suprotno Ustavu i svim evropskim konvencijama, i pravu svakog državljanina Crne Gore na privatnu svojinu. Iskreno se nadamo da takva odluka i takav amandman neće proći u parlamentu i da se neće ugroziti sveto pravo privatne imovine prije odluke sude", komentariše Begović.

Vlada je u parlamentu 2015. godine pokušala da progura isto rješenje o eksproprisanju imovine, alije to naišlo na lavinu negodovanja, pa čak i protesta, posebno građana na primorju, pošto su tada bili aktuelni planovi stranih investicija na području Buljarice kod Bara i Plavih horizonata kod Tivta. Zahvaljujući protivljenju SDP-a, koji je tada bio dio vladajuće većine, inicijativa nije prošla u parlamentu.

No znake upozorenja nijesu upućivali samo političari. Delegacija Evropske komisije u Podgorici tada je stavila do znanja Vladi da je prilikom predlaganja izmjena Zakona o eksproprijaciji dužna da poštuje međunarodne obaveze, uključujući i one koje proističu iz Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju, iz Evropske konvencije o ljudskim pravima, kao i da uzme u obzir relevantnu sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava.

Do novog amandmana na Zakon o eksproprijaciji dolazi u trenutku kada je oduzimanje privatne imovine aktuelizovano izgradnjom autoputa i kada se podgrijavaju spekulacije o novim-starim projektima na primorju. Saša Damjanović zaključuje kako se i ovoga puta, iza navodne zaštite javnog interesa, kriju interesi stranih investitora.

"Prije tri godine se krila direktna veza sa pokušajem da se otme imovina na Buljarici radi tzv. strateške investicije, a sada je zahvat malo širi. Uz evidentne probleme eksproprijacije koji postoje vezano za autoput, čuvena petlja Smokovac koja je naknadno uvedena i država oštećena za trideset miliona eura od strane vajnih ministara, sada se tu pokušava obuhvatiti i taj dio. Kao i dio koji se tiče ponovo Buljarice i još nekih destinacija, koje još uvijek nijesu otete od građana Crne Gore", kaže Damjanović.

Šta ako parlamentarna većina ipak izglasa takav zakon, da li ćemo imati nasilje politike nad pravom, pitali smo Zdravka Begovića?

"Računam da čak iako takav jedan amandman bude usvojen u parlamentu, da će se nekim pravnim ljekovima pokušati - inicijativom za ocjenu ustavnosti takve jedne odredbe i da će se Ustavni sud na kvalitetan način o takvoj jednoj inicijativi", zaključuje Begović.

 

24.07.2018 · CRNA_GORA / EKONOMIJA