Ahatović: Ekonomski aspekt članstva Crne Gore u NATO-u biće pojeftinjenje plina


31.05.2017
Crnogorski lučki kapaciteti umjesto kopnenog koridora, iako nešto skromniji, zajedno će sa Hrvatskim biti upotrebljeni za prevoz zemnog gasa morskim putem odakle će se dalje transportovati kopnom.

Na taj način proces uspostave alternativnog snadbijevanja Evrope plinom se ukupno pojeftinjuje i čini zemni gas puno pristupačnijim od ruskog. Pored ekonomskog tu je i vojni značaj kontrole crnogorskog obalnog područja, što NATO-u omogućava totalnu vojnu kontrolu Jadranskog mora. Stoga je potpuno jasno zašto Trampova administracija pitanju pristupanja Crne Gore NATOu prilazi staloženo, proračunato i razumno za razliku od nekih drugih pitanja u odnosima sa NATO saveznicima, kazao je u razgovoru za Vijesti.ba, vojni analitičar prof Nedžad Ahatović.

VIJESTI.BA: Američki senat ratifikovao je većinom glasova Protokol o pristupanju Crne Gore NATO savezu. Trumpova administracija ocijenila je da je članstvo Crne Gore u NATO-u od velikog interesa za SAD. Kako komentirate to veliko interesovanje posebno kada imamo u vidu to da su brojne progonoze nakon dolaska Trumpa na čelo SAD-a išle u suprotnom smjeru?

AHATOVIĆ: Sjedinjene Američke Države uvijek završavaju ranije preuzete obaveze bivše administracije, naravno ukoliko se te obaveze ne kose sa novom političkom doktrinom aktualne administracije. To se odnosi i na pitanje pristupanja Crne Gore NATO-u. No, naravno tu su pored formalnih administrativnih pitanja, međunarodnog prestiža u pitanju i ekonomski interesi. 

Strateški gledano to se može posmatrati kao sračunat potez SAD-a i njenih saveznika u NATOu, kojim se sužava manevarski prostor za Rusku blokadu koncesija kod dovoženja energenata posebno zemnog gasa, kopnenim putem prema Evropi. Izbacivanjem Rusije kao glavnog distributera zemnim gasom prema Evropi, SAD će preko NATO-a čvršće da kontroliše političke i finansijske tokove u EU, i pored trenutnih nesuglasica. Ako u tom kontekstu Rusija uspije da Tursku izbaci iz igre što je očigledno, pored destabilizacije NATO- a jedan od Putinovih strateških vanjskopolitičkih ciljeva, onda će Crnogorski lučki kapaciteti umjesto kopnenog koridora, iako nešto skromniji, zajedno sa Hrvatskim biti upotrebljeni za prevoz zemnog gasa morskim putem odakle će se dalje transportovati kopnom. Na taj način proces uspostave alternativnog snadbijevanja Evrope plinom se ukupno pojeftinjuje i čini zemni gas puno pristupačnijim od ruskog. Pored ekonomskog tu je i vojni značaj kontrole crnogorskog obalnog područja, što NATO-u omogućava totalnu vojnu kontrolu Jadranskog mora. Stoga je potpuno jasno zašto Trampova administracija pitanju pristupanja Crne Gore NATOu prilazi staloženo, proračunato i razumno za razliku od nekih drugih pitanja u odnosima sa NATO saveznicima. 

VIJESTI.BA: Kakve refleksije na region sada već izgledno članstvo Crne Gore u NATO-u može proizvesti. Bosna i Hercegovina bi time na neki način došla u svojevrsni NATO obruč.

AHATOVIĆ: Upravo tako, BiH, ali i još važnije Srbija bi se nakon pristupanja Crne Gore, našle u obruču NATO zemalja. Stoga se u tom kontekstu mora promatrati i povećanje ruskog interesa, a i političkog i vojnog prisustva na Balkanu, koji se sada može manifestovati samo preko Srbije, našeg entiteta Republika Srpska i Sjevernog djela Kosova. 

Što se tiče Bosne i Hercegovine, naše zajedničko političko opredjeljenje, koje je regulisano i Zakonom o odbrani BiH, jeste put ka punopravnom članstvu u NATOu. Zato svako protivljenje tim aktiostima preko entitetskih ili naših državnih institucija, možemo smatrati direktnim ruskim uticajem i uplitanjem zvanične Moskve u utrašnje stvari BiH. Naravno, s obzirom da naš manji entitet RS, nastoji da vlastitu disoluciju od BiH obezbjedi otvorenom podrškom direktnim interesima Rusije kao velike sile, refleksije i po BiH, ali i po Srbiju koja je vojno neutralna, mogu biti iznimno negativne. 

VIJESTI.BA: Kako gledate na poteze američkog državnog sekretara Rexa Tillersona. Upravo je on svojim pismom od američkog senata tražio ubrzanje procesa ratifikacije Protokola sa Crnom Gorom. Unatoč Trumpovoj želji za boljim odnosima sa Rusijom čini se da Republikanska stranka tradicionalno se drži negativno prema Rusiji?

AHATOVIĆ:Predsjednik Tramp je izložen žestokim medijskim kritikama zbog tog nazovi "naginjanja" prema Moskvi. Njegove nespretne izjave ponekad tu situaciju još više usložnjavaju. Stoga je i ovaj pristup sekretara Tillersona, prema pristupanju Crne Gore NATOu, predstavlja svojevrstan odgovor dežurnim kritičarima Trampove administracije da Bijela Kuća vodi računa o strateškim nacionalnim interesima SADa u kojima nema puno mjesta za neke "prisnije odnose" sa rivalima na međunarodnoj političkoj, ali i ekonomskoj sceni. 

VIJESTI.BA: Šta bi u ovome kontekstu mogao biti odgovor Rusije?

AHATOVIĆ: Pa to je bar očigledno i sasvim jasno. Putin će nastaviti da destabilizira smisao postojanja EU i NATO-a. Pitanje EU će destabilizirati podrškom, ali i indirektnim finansiranjem političkih kampanja desničara i konzervativaca po zemljama članicama EU koje zagovaraju izlazak iz ugovornih obaveza prema Briselu. Dok će NATO i dalje destabilizirati direktnim i indirektnim suprotstavljanjem širenju NATO-a prema Baltiku i Balkanu, kao i daljim povećanjem ekonomske i političke saradnje sa Turskom, koja se nakon pokušaja vojnog udara postepeno udaljava od svojih NATO saveznika. 

VIJESTI.BA: Prije par dana, povodom 60 godišnjice EU potpisana je Rimska deklaracija. Koliko će zapravo sljedeći izbori u Njemačkoj i Francuskoj odlučiti o sudbini deklarativnih poziva za jedinstvo Unije?

AHATOVIĆ: Vrlo je jaka simbolika potpisivanja Rimskog sporazuma dovoljno govori o dramatičnosti situacije. Putin je preko Assada preplavio Evropu sa sirijskim izbjeglicama i migrantima koji su iz korijena poljuljali osnove EU. Zato je logično da se evropske zemlje vraćaju upravo tim korijenima kako bi stabilizirali prilike i ojačali svoje jedinstvo. Brexit je upalio alarm, a Francuska i Njemačka odredit će dalju sudbinu EU i njenih vrijednosti. Ako protivnici EU dođu na vlast u ovim zemljama, EU će izgubiti smisao, a NATO će doći u pitanje. zapitajte se sami ko će od toga imati najviše koristi? 

Evropske zemlje bi se mogle nakon eventualnog izlaska iz EU i NATO-a mogle dogovoriti u vezi sa kolektivnim sistemom sigurnosti koji bi imao druge prioritete poput podizanja ograda na granici i uvođenja posebnih sigurnosnih propisa za muslimanske zajednice u Evropi. Dok bi transatlanska saradnja sa SAD-om bila neobavezna opcija.

Energetika.ba / Vijesti.ba

31.05.2017 · Crna_Gora / NATO