ENERGETIKA/ PADOM CIJENA NAFTE PADAJU I SVJETSKE BURZE BY AGENCIJE


05.11.2018
Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica oštro pale, nakon prošlotjednog rasta, što je posljedica strahovanja ulagača od ubrzanja tempa povećanja kamata u SAD-u i neizvjesnosti u vezi američko-kineskih trgovinskog sukoba.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 1,5 posto, izgubivši dio prošlotjednih dobitaka. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros skliznuo više od 1,3 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Singapuru, Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu potonule između 0,5 i 2,3 posto. Azijske su burze pod pritiskom pada cijena dionica na Wall Streetu u petak, a i jutros su američki terminski indeksi u minusu oko 0,3 posto, što najavljuje nesigurnost na početku današnjeg trgovanja na najvećoj svjetskoj burzi.

Posljedica je to, među ostalim, u petak objavljenog izvješća koje je pokazalo da je u listopadu u SAD-u otvoreno 250.000 novih radnih mjesta, dvostruko više nego u prethodnom mjesecu i znatno više nego što su analitičari očekivali.

To, doduše, pokazuje da je američko tržište rada snažno i da gospodarstvo stabilno raste, no ulagače je zabrinuo podatak o rastu prosječne plaće po satu za 0,2 posto na mjesečnoj razini, odnosno 3,1 posto na godišnjoj razini, što je njihov najveći rast u posljednjih devet i pol godina.

A zbog jačanja inflacijskih pritisaka, američka središnja banka mogla bi ubrzati tempo povećanja kamata, što ne ide u prilog tržištima kapitala. Sada je, kažu analitičari, gotovo sigurno da će Fed u prosincu podići ključnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda, već četvrti put ove godine.

Osim toga, Fed očekuje da će iduće godine trebati povećati kamate još u tri navrata, a potom još jednom u 2020. godini. „Izvješće o zapošljavanju podržava naše stajalište da će Fed od sada do polovice 2019. još u tri navrata povećati kamate”, pišu analitičari Capital Economicsa u osvrtu na situaciju na tržištu.

Negativno na tržišta utječe i neizvjesnost u vezi američko-kineskih pregovora o trgovini. Prošloga je tjedna poruka predsjednik SAD-a Donald Trump da je telefonski razgovarao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i da trgovinski razgovori “lijepo napreduju” potaknula rast svjetskih burzi jer su splasnula strahovanja od eskalacije trgovinskog sukoba između dva najveća svjetska gospodarstva, koja si već mjesecima međusobno nameću uvozne carine.

No, Larry Kudlow, ekonomski savjetnik u Bijeloj kući, kazao je da je manje optimističan po pitanju dogovora s Kinom, što bi moglo značiti da je Trumpov optimizam samo dio političke retorike uoči izbora za američki Kongres u utorak.

Kineski predsjednik Xi Jinping otvorio je u ponedjeljak u Šangaju prvi, povijesni uvozni sajam China International Import Expo (CIIE), obećavši da će nastaviti otvarati kinesko tržište za strane proizvode i smanjiti uvozne carine.

Kina je organizirala uvozni sajam kako bi ublažila kritike da njezina trgovinska politika i golemi suficit narušavaju ravnotežu svjetskog gospodarstva, te pokazala da može biti globalni gospodarski lider. Otvaranju CIIE-a nazočilo je petnaestak čelnika država i vlada među kojima i ruski premijer Dmitrij Medvedev, mađarski premijer Viktor Orban i češki predsjednik Miloš Zeman, te hrvatski premijer Andrej Plenković koji boravi u petodnevnom radnom posjeti Kini.

“Organizacija CIIE-a važna je inicijativa koja pokazuje da Kina aktivno radi na otvaranju svoga tržišta … i sam ovaj sajam je inovacija”, rekao je Xi otvarajući sajam.

Kineski predsjednik naglasio je da Kina podupire globalnu slobodnu trgovinu, te da se protivi protekcionizmu.

“Ekonomska globalizacija suočava se s preprekama, multilateralizam i sustav slobodne trgovine su ugroženi, faktori nestabilnosti i neizvjesnosti sve su brojniji, a rizici sve veći”, rekao je Xi, aludirajući na trgovinski rat koji traje između Pekinga i Washingtona.

Sjedinjene Države nametnule su carine na kineski uvoz vrijedan 250 milijardi dolara, a Kina je odgovorila protumjerama, carinama na američki uvoz u vrijednosti od 110 milijardi dolara. Prije nekoliko dana Xi Jinping i američki predsjednik Donald Trump u telefonskom su razgovoru izrazili nadu da bi spor uskoro mogao biti riješeni, no znakovito je da na sajam u Šangaju nije došao nijedan viši američki dužnosnik. Na CIIE-u ipak sudjeluje 180 američkih tvrtki koje ne žele ispustiti moguće prilike na kineskom tržištu.

Ruski premijer Medvedev rekao je da je Kina jedan od najvažnijih ruskih trgovinskih i političkih partnera, te dodao kako cijeni što je ta zemlja spremna nastaviti otvarati svoje tržište. “Kina nije samo globalni proizvođač već i golemo uvozno tržište. Ovo je odlična prilika da ruska ekonomija pokaže da može uspješno nastupiti na kineskom tržištu”, rekao je Medvedev.

Na sajmu, koji se održava od 5. do 10. studenoga u Nacionalnom izložbenom i konferencijskom centru u Šangaju, sudjeluje više od 3000 tvrtki iz 130 zemalja, među njima i 27 hrvatskih. Organizatori očekuju da će paviljone izlagača obići više od 300 tisuća posjetitelja.

Veliki trgovinski sajmovi tradicionalno su se u Kini organizirali kako bi pomogli domaćim izvoznicima, a inauguralnim CIIE-om u Šangaju Xi želi poručiti svijetu da je Kina otvorena za ulazak stranih tvrtki i da je njezina uloga u globalnom gospodarstvu pozitivna. Kineski gospodarski rast je impresivan. U zemlji već živi oko 400 milijuna ljudi koji pripadaju srednjem sloju i potencijalno su dobri potrošači. Po tome kriteriju riječ je o najvećem svjetskom tržištu, a taj broj nastavlja brzo rasti.

Analitičari ocjenjuju da Kina mora ojačati svoju domaću potrošnju kako bi zadržala visoke stope rasta, što zahtijeva daljnje jačanje uvoza. Porast kineskog uvoza međutim nije ništa novo. Još 2000. godine Kina je bila osmi po veličini svjetski uvoznik s udjelom od tri posto, dok je prošle godine njezin udio iznosio deset posto, što je manje samo od američkog uvoza.

Ankete pokazuju da bi demokrati mogli preuzeti kontrolu nad Zastupničkim domom, dok bi Trumpovi republikanci mogli zadržati većinu u Senatu. „Očekujemo da će trgovinske tenzije između SAD-a i Kine dodatno ojačati prije nego što će se poboljšati. Čini se da tržišta dionica nisu dosad sasvim uračunala rizike od eskalacije tih tenzija, što bi moglo utjecati na investicije, raspoloženje, inflaciju i rast”, pišu analitičari Citia u osvrtu na situaciju na tržištima.

A premda se očekuje da će Fed nastaviti povećavati kamatne stope, dolar je jutros oslabio prema košarici valuta. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je 0,1 posto, na 96,46 bodova.

Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu skliznuo na 113,15 jena, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 113,20 jena. U odnosu na europsku valutu, dolar je stabilan, pa se cijena eura kreće oko 1,1385 dolara, koliko je iznosila i u petak na zatvaranju tržišta.

Cijene su nafte, pak, nastavile kliziti, nakon što su prošloga tjedna potonule više od 6 posto. Posljedica je to strahovanja ulagača da će ponuda ‘crnog zlata’ na tržištima porasti, unatoč američkim sankcijama na iranski izvoz, jer najveći svjetski proizvođači – Rusija, SAD i Saudijska Arabija – povećavaju proizvodnju.

Na američkom je tržištu jutros cijena barela pala za 48 centi, na 62,65 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 44 centa, na 72,40 dolara.

05.11.2018 · NAFTA / BERZE