SVET / KAŠMIR U KRATKIM CRTAMA: SUŠTINA SUKOBA INDIJE I PAKISTANA


28.02.2019
  I Pakistan i Indija vide Kašmir kao područje od vitalnog značaja za svoju sigurnost...

Otkako je britanski parlament 17. jula 1947. godine usvojio zakon o nezavisnosti Indije, kojim prestaje britanska vladavina nad ovom državom, a mjesec dana nakon toga i odluku o podjeli Indijskog potkontinenta, pitanje Kašmira je postalo kamen spoticanja između dvije novonastale zemlje, Indije i Pakistana.    

Odluka o podjeli garantirala je da se provincije s većinski muslimanskim stanovništvom priključe Pakistanu, dok bi se provincije s većinskim hinduskim stanovništvom priključile Indiji. Provincije su trebale biti pripojene u skladu sa željama stanovnika, uzimajući u obzir geografske podjele u svakoj kneževini.  

Odluka o podjeli prošla je bez nekih većih poteškoća u svim provincijama, izuzev u Hyderabadu, Junagadhu i Kašmiru. Kneževskom državom Junagadhu vladao je musliman koji je donio odluku o pripajanju Pakistanu, iako su u toj oblasti živjeli uglavnom hindusi. Kada se većinsko stanovništvo usprotivilo ovakvoj odluci, došlo je do intervencije indijske vojske i održavanja referenduma nakon kojeg je Junagadh pripojen Indiji.  

Ista stvar se desila i sa regijom Hyderabad u koju su indijske snage ušle 13. septembra 1948. što ju je natjeralo da pristane na pripajanje Indiji.

Što se tiče Kašmira, situacija je tu bila nešto drugačija nego u dvije ranije spomenute kneževske države. Ovom oblašću je vladao hinduistički vladar Hari Singh koji je donio odluku o priključivanju Indiji, pri čemu nije uzeo u obzir želju većinskog muslimanskog stanovništva o pripajanju Pakistanu, a ignorirao je i prethodna britanska pravila o podjeli.  

No kašmirski maharadža je u strahu od reakcije muslimanske populacije ponudio sporazum dvjema državama kojim bi se zadržao status quo. Pakistan je prihvatio taj sporazum, ali ga je Indija odbacila.  

Prvi rat

Stvari su se nakon toga razvijale velikom brzinom, a prvi oružani sukob između stanovnika Kašmira i indijskih snaga, koji je izbio 1947. godine, rezultirao je indijskom okupacijom oko dvije trećine teritorije Kašmira. Zatim dolazi i do intervencije Ujedinjenih nacija, a Vijeće sigurnosti je 18. avgusta 1948. godine    usvojilo rezoluciju koja predviđa prekid vatre i provođenje referenduma kojim bi se odredila sudbina regije Kašmir.

UN je predložio da se dijelovi Kašmira koji graniče sa Pakistanom i imaju većinsko muslimansko stanovništvo stave pod pakistanski suverenitet, a dijelovi sa većinskim hinduskim stanovništvom koji graniče sa Indijom stave pod indijski suverenitet. Međutim, ova rezolucija je ostala samo mrtvo slovo na papiru i nije se mogla provesti u djelo.

Drugi rat

1965. godine ponovo su izbile napetosti između dvije strane. Pakistan je pokušao pružiti podršku kašmirskim borcima, ali su stvari izmakle kontroli.   

Oružane borbe su vođene između regularne indijske i pakistanske vojske u septembru 1965. godine duž njihove granice. U sukobima nijedna strana nije odnijela odlučujuću pobjedu, a međunarodno zalaganje je okončano potpisivanjem sporazuma o prekidu vatre između dvije strane.  

Naredne godine je tadašnji Sovjetski Savez pokušao intervenirati u sukobu koji je vođen između dvije države, stoga organizira samit za pomirenje u januaru 1966. u Taškentu, koji se pokazao kao bezuspješan.   

Treći rat

Borbe između dva susjeda ponovo su izbile početkom 1970-ih, nakon što je Pakistan optužio Indiju da podržava Istočni Pakistan (Bangladeš) u separatističkim pokušajima. 

U novom sukobu u 1971. vojna prevaga je bila na strani Indije koje je uspjela ostvariti pobjede na terenu. To je dovelo do otcjepljenja Istočnog Pakistana od Pakistana i formiranja Narodne Republike Bangladeš.   

Nuklearno oružje

Ova runda ratovanja je promijenila pakistansko vojno i strateško razmišljanje, uvodeći dvije zemlje u utrku u naoružanju, u kojoj je posjedovanje nuklearnog oružja postalo cilj kojem se težilo.

Nakon ovog rata, činilo se da se stvari idu u pravcu rješavanja problema zahvaljujući pregovorima, što se zaista i desilo u 1972. godini kada je potpisan Sporazum iz Šimle između Indije i Pakistana, kojim su, nakon višemjesečnog primirja, okončana neprijateljstva poznata kao Treći indijsko-pakistanski rat. Na osnovu ovog sporazuma, obje strane su se obavezale da će poštivati liniju prekida vatre dogovorenu između dvije strane 17. decembra 1971. godine kao liniju razgraničenja između dvije države.        

Prema tom sporazumu, Indija je zadržala dio pakistanske teritorije koji je preuzela nakon rata 1971. godine, a Pakistan je zadržao teritorije pod svojom kontrolom.  

Kašmirski ustanak

Stvari su se nastavile dalje razvijati između eskalacije i smirivanja napetosti sve do aprila 1987. godine kada je izbio oružani ustanak u Kašmiru nakon što je Indija ''falsificirala'' izbore 1987. Ovaj ustanak je ubrzo prerastao u oružani sukob.

U 1990-im počinje pobuna protiv indijske vladavine koju su poveli mladi kašmirski borci potaknuti idejom ostvarivanja nezavisnosti Kašmira i uz vojnu i političku podršku Pakistana.

Pobunjenici su izveli brojne operacije protiv indijske vojske, koja je svaki put odgovorila upotrebom prekomjerne sile protiv civila.  

Dvije države su mnogo puta pokušale postići dogovor kojim bi se riješila kriza, međutim, svaki od tih sporazuma je nosio i neke destruktivne elemente. Obznanjeni su brojni dogovori postignuti između dvije države u cilju rješavanja otvorenih pitanja, među kojima i pitanje Kašmira, ali nijedan od njih nije dobio priliku za stvarnu realizaciju.  

Kargilski rat

Međutim, dešavanja u julu 1999. ponovo su vratila stvari na sami početak. Kašmirski militanti se uspijevaju infiltrirati na indijski dio Kašmira i okupirati planinske vrhove Kargila. Indija je ovakav potez vidjela kao ''zabadanje noža u leđa'', pa je mobilizirala svoje snage i uspijeva ponovo vratiti ovu oblast pod svoju kontrolu.    

Nakon toga, lideri dviju zemalja održali su samit u indijskom gradu Agri, koji je propao zbog različitih stavova ove dvije države o postizanju rješenja.  

Napadi na indijski parlament 13. decembra 2001. godine doprinijeli su rastu tenzija između Indije i Pakistana. Indija, koja je vojno napredovala, zaprijetila je sveobuhvatnim sukobom sa Pakistanom pod izgovorom eliminiranja ''terorističkih'' baza u pakistanskom Kašmiru.      

Uprkos tome što su zvaničnici ove dvije države razmjenjivali posjete, nije se moglo doći do rješenje ovog pitanja, koje ostaje prepreka na putu bilo kakvih mirovnih pregovora. U izjavama koje su dolazile iz ove dvije države naglašavalo se da je ''pitanje Kašmira'' srž njihovog neslaganja.

Značaj Kašmira

Kašmir ima važan strateški značaj za Indiju i zato čvrsto drži ove teritorije koje smatra svojom sigurnosnom i strateškom dubinom pred Kinom i Pakistanom.      

Na Kašmir gleda kao na svoj geografski produžetak i važnu prirodnu barijeru pred filozofijom pakistanske vladavine, za koju smatra da je zasnovana na vjerskoj osnovi, što prijeti unutrašnjoj situaciji u Indiji.   

Indija strahuje da će, ako dozvoli Kašmiru da dobije nezavisnost na vjerskim ili etničkim osnovama, otvoriti time vrata i za mnoge druge indijske regije i da ih više neće biti u stanju zatvoriti.  

Što se tiče Pakistana, Kašmir vidi kao područje od vitalnog značaja za svoju sigurnost, zbog dva glavna puta i mreže željezničkih pruga u Sarhadu i na sjeveroistoku Punjaba koja se proteže duž Kašmira.    

Na teritoriji Kašmira izviru tri rijeke koje su od posebnog značaja za poljoprivredu u Pakistanu, zbog čega je indijska okupacija ovog područja direktna prijetnja sigurnosti vodosnabdijevanja Pakistana.

Izvor: Al Jazeera

 

,

28.02.2019 · KAŠMIR / INDIJA / PAKISTAN / MUSLIMANI / HINDUSI / UN / SSSR / BANGLADEŠ / ATOMSKA_BOMBA