EU / EK: VEĆINA OPSKRBLJIVAČA U STRUJI POBJEGLA S TRŽIŠTA


04.03.2019
EU ciljeve do 2020. nećemo ispuniti u čistom transportu i gospodarenju otpadom  

Europska komisija objavila je izvještaje o gospodarskom i društvenom stanju u svih 28 država članica EU koje je u slučaju Hrvatske jednim dijelom posvećeno i energetici i zaštiti okoliša. Izvještaj konstatira da nema zadovoljavajućeg tržišnog natjecanja na tržištu električne energije. "Od 2016. godine regulacija cijena energije za kućanstva za električnu energiju je postupno ukinuta. Bez obzira na daljnju liberalizaciju tržišta, regulacija cijena za plin još uvijek postoji za potrošače u maloprodaji, dok će ona biti ukinuta na veleprodajnoj razini 2021. Maloprodajno tržište ostaje visoko koncentrirano, posebno u sektoru električne energije, gdje je većina novih sudionika već izašla s tržišta, navodeći kao razloge nedostatak pristupa proizvodnim kapacitetima, 'protukonkurentske' prakse postojećeg operatera i nedostatak stabilnog investicijskog okruženja, posebno zbog čestih promjena okvira za podršku obnovljivim izvorima energije. Nezavisnost i kapacitet Nacionalnog energetskog regulatornog tijela ključni su za poboljšanje tržišnog natjecanja", stoji u izvještaju. 

U izvještaju također stoji da je udio obnovljivih izvora energije u prometnom sektoru tek 1,3%, među najslabijima u EU 28 i ispod cilje od 10% do 2020. Stoji da su nužne mjere za smanjivanje visokog udjela fosilnih goriva u osobnim automobilima te je nužna promocija intermodalnosti koja bi utjecala na rast emisije iz teškog prometa. Povećanje energetske učinkovitosti ključno je za smanjenje energetske intenzivnosti. Hrvatska koristi trećinu manje energije po glavi stanovnika od prosjeka EU-a, ali je energetska intenzivnost (potrošnja energije kao udio u BDP-u) veća za 61%. U 2015. godini stambeni sektor činio je 36,7% ukupne potrošnje energije, što je znatno iznad prosjeka EU (25,4%). Najveći potencijal za energetsku učinkovitost postoji u kućanstvima te na daljinskom grijanju i primjeni naprednih brojila. 

 

Hrvatska je dosegla svoj cilj za obnovljivu energiju za 2020. godinu, ali postoji potencijal za daljnje iskorištavanje energije vjetra i sunca, stoji u izvještaju. U 2016. udio obnovljive energije iznosio je 28,3% (prosjek EU 17%), osobito zahvaljujući hidropotencijalu, stoga je postignut cilj za 2020. godinu za udio obnovljivih izvora energije u potrošnji energije. Ipak, Hrvatska ima potencijal za daljnji razvoj obnovljivih izvora energije na isplativ način, budući da je u 2016. vjetar i solarni kapacitet iznosio samo 11% instaliranih kapaciteta za proizvodnju električne energije spojenih na mrežu (u usporedbi s prosjekom EU od 26%). Razvoj obnovljivih izvora energije mogao bi biti od posebne koristi za hrvatske otočne regije, konstatira izvještaj. Izvještaj ističe da je Hrvatska sve osjetljivija na klimatske rizike, a štete od elementarnih nepogoda od 1980.-2016. iznosile su 80 milijuna eura. 

 

Kad je riječ o sektoru gospodarenja otpadom, tu stojimo vrlo loše. Prelazak s odlaganja otpada na odvojeno prikupljanje i recikliranje je usporen. Odlaže se 77% ukupnog otpada, što je znatno iznad prosjeka EU (24%). Hrvatska također ima nizak stupanj recikliranja, pri čemu se reciklira samo 21% reciklabilnih otpadnih materijala usporedno s prosjekom EU-a od 46% (Eurostat). Stoga, Hrvatska je u opasnosti da do 2020. godine ne dostigne ciljanu stopu pripreme za ponovnu uporabu / recikliranje komunalnog otpada od 50%. U 2017. godini usvojen je dugo očekivani nacionalni plan gospodarenja otpadom 2017-2022, ali njegova provedba kasni. Poboljšanje učinka Hrvatske u gospodarenju otpadom zahtijeva značajna ulaganja u infrastrukturu za otpad, stoji u izvještaju. / ENERGETIKA-NET

 

 

04.03.2019 · EUROPSKA_KOMISIJA / OBNOVLJIVI_IZVORI / VJETROELEKTRANE / CIJENE_ELEKTRIČNE_ENERGIJE / LIBERALIZACIJA_TRŽIŠTA / PLIN / ENERGETSKA_UČINKOVITOST / GOSPODARENJE_OTPADOM / RECIKLIRANJE