HRVATSKA / ENERGETIKA / HRVATSKA, ZEMLJA S NAJVEĆIM PADOM EMISIJA CO2 / BY ENERGYPRESS.NET


13.05.2019
Cijena temeljite deindustrijalizacije? Gotovo tri četvrtine zemalja Europske unije zabilježilo je prošle godine manju emisiju ugljičnog dioksida povezanu sa sagorijevanjem fosilnih goriva nego u godini ranije, a među zemljama s najznačajnijim padom našla se i Hrvatska, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

Na razini Europske unije emisija ugljičnog dioksida povezana sa sagorijevanjem fosilnih goriva smanjena je u 2018., za 2,5 posto, izračunali su u Eurostatu. Emisija CO2 povezana je sa klimatskim uvjetima, gospodarskim rastom, brojem stanovnika, transportom i industrijskim aktivnostima a spada među glavne uzročnike globalnog zatopljenja, podsjećaju statističari.

Napominju i da CO2 čini oko 80 posto ukupne emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji. Prema podacima objavljenim u srijedu, niže emisije CO2 nego u 2017. zabilježilo je prošle godine čak 20 od 28 zemalja EU-a. Najveći je pad emisija ugljičnog dioksida povezanih sa sagorijevanjem fosilnih goriva zabilježio Portugal, za devet posto. Slijedi Bugarska s emisijom manjom za 8,1 posto.

U Irskoj smanjena je 6,8 posto, u Njemačkoj 5,4 a u Nizozemskoj 4,6 posto. Na šestom je mjestu Hrvatska sa 4,3 posto manjom emisijom CO2 povezanom sa sagorijevanjem fosilnih goriva u 2018. godini. Najviše je pak prošle godine povećana emisija ugljičnog dioksida u Latviji, za 8,5 posto. Izrazitije povećanje emisije zabilježile su još Malta, za 6,7 posto, i Estonija, za 4,5 posto.

Njemačka s najvećim udjelom u ukupnoj emisiji CO2 u EU

Iako je Njemačka u 2018. zabilježila najveći pad emisije CO2, budući da je najmoćnije gospodarstvo EU-a, s najviše stanovnika, s 22 posto ima i najveći udio u ukupnoj emisiji tog plina u EU. Slijede Velika Britanija s udjelom od 11,4 posto, Poljska s 10,3 posto, te Francuska i Italija s po 10 posto, prema podacima Eurostata. Sastav te skupine uglavnom se poklapa s onime vodećih gospodarstava Europske unije i zemalja s najvećim brojem stanovnika.

Poljska pak značajan udio u emisijama CO2 može pripisati i zastarjelim elektranama na ugljen u kojima proizvodi gotovo svu svoju struju. Hrvatska je pak s 0,5 posto udjela u ukupnoj europskoj emisiji CO2 u 2018. godini pri dnu ljestvice, u društvu s Litvom i Slovenijom (0,4 posto), Luksemburgom (0,3 posto). Na začelju je Malta s nula posto udjela prema procjenama Eurostata, a slijede Cipar i Latvija s po 0,2 posto udjela. EU je obećala da će do 2030. smanjiti emisiju ugljika za 40 posto u odnosu na razinu iz 1990. godine.

Njemački izvoz porastao je u ožujku, pokazali su u petak podaci državnog ureda statistiku, ulijevajući nadu da trgovinski sporovi ipak nisu značajnije zakočili rast najvećeg europskog gospodarstva u prvom tromjesečju.

Sezonski prilagođeni izvoz porastao je u ožujku za 1,5 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je pao 1,2 posto, pokazuju podaci Destatisa. Uvoz je povećan 0,4 posto, čime je njemački višak u trgovinskoj razmjeni za svijetom blago porastao, na 20,0 milijardi eura, s 18,7 milijardi koliko je iznosio u prethodnom mjesecu. Njemačko gospodarstvo tradicionalno je orijentirano na izvoz a u posljednje vrijeme trpi negativne posljedice trgovinskih sporova koje je pokrenuo Washington protiv Kine ali i Europske unije.

Dodatno ga koči posustajanje svjetskog gospodarstva i planirani izlazak Britanije iz Europske unije, ali i postroženi testovi emisija štetnih plinova koji su prouzročili uska grla u automobilskoj industriji. Podaci iz industrije otkrivaju slabljenje inozemne potražnje, pa u ministarstvu gospodarstva očekuju prigušenu aktivnosti u industriji u sljedećim mjesecima, unatoč rastu u ožujku. Gospodarstvo se u međuvremenu počelo više oslanjati na domaću potrošnju a vlada u Berlinu prepolovila je procjenu gospodarskog rasta u ovoj godini, na 0,5 posto.

13.05.2019 · KLIMATSKE_PROMENE