HRVATSKA / NOVAC ZA PRILAGODBU KLIMATSKIM PROMJENAMA ODLAZI U CENTRE ZA GOSPODARENJE OTPADOM


16.05.2019
Kako će se trošiti 1,32 milijarde kuna koje uplaćuju emiteri stakleničkih plinova u Hrvatskoj

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u javnu je raspravu uputilo dokument kojim namjerava gotovo četvrtinu novca dobivenog od prodaje emisijskih jedinica na dražbi uputiti u financiranje kritiziranog koncepta Centara za gospodarenje s otpadom, što je vrlo upitna mjera za borbu protiv klimatskih promjena. Riječ je o velikom novcu kojim raspolaže Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a trebao bi biti trošen za prilagodbu države klimatskim promjenama. 

 

 

Očekivani prihod od uplata u periodu 2017.-2020. iznosio je čak 825 milijuna kuna, no pokazuje se danas da će biti i znatno veći - 1,32 milijarde kuna jer su cijene emisijskih jedinica odletjele u nebo. Dio toga odlazi i u proračun - 69 mil. kn. Uplatitelji su tvrtke odnosno postrojenja (njih 56+5) koja imaju visoka ložišta (HEP Proizvodnja - 8 elektrana, HEP Toplinarstvo - 1 pogon) te Croatia airlines. Revidirani Plan korištenja tih sredstava sada je na javnoj raspravi do 31. svibnja. 

 

Revizija Plana

 

U revidiranom Planu korištenja novca od prodaje emisijskih jedinica na dražbi do 2020. predlaže se da se u Centre za gospodarenje otpadom utroši 26% novca od prodaje ETS jedinica (355 mil. kn), a ako se uračuna i neenergetski sektor koji uključuje i gospodarenja otpadom koji dobiva 118 mil. kn, onda je to jako glavnina novca. Dok primjerice obnovljivi izvori dobivaju 165 mil. kn, promet 115 mil. kn, a energetsko siromaštvo malu svotu od 28 mil. kn. Projekti ESI fondova za prilagodbu klimatskim promjenama (što i jest proklamirana svrha ovako prikupljenog fonda) dobivaju 189 mil. kn a energetska učinkovitost bez prometa 257 mil. kn. dakle, time će se financirati dominantno energetska obnova javnih i višestambenih zgrada a ponešto će biti i za i mrežu industrijske energetske učinkovitosti, eko-oznake itd.  

 

Hrvatska je i u prošlosti prelijevala novac iz ovog fonda u vjerojatno nenamjenske prakse, a ta praksa će se očigledno nastaviti. Usprkos silnim uloženim sredstvima Hrvatska će po svemu sudeći završiti na Sudu Europske unije jer neće doseći 50% oporabe ukupno prikupljenog otpada do 2020. To sa sobom povlači ogromne financijske penale pa ni ovaj pokušaj financijskog ubrzavanje u petu brzinu nažalost neće spasiti stvar, jer za neke centre nije spremna dokumentacija, dok za CGO Lećevica postoji upravni spor. 

 

Promašeni koncept Centara za gospodarenje otpadom

 

Koncept velikih Centara gospodarenja otpadom u suprotnosti je s najboljim praksama u EU a do sada realiziran Centar Marišćina pokazao je ono na što su zeleni upozoravali - da je sustav ekološki neprimjeren i ekonomski neisplativ. Plan je izgraditi devet Centara, šest bi uskoro trebalo početi s izgradnjom, a tri, međukojima je i najveći, zagrebački, još nemaju papirologiju. Danak neracionalnosti plaćaju građani velikim rastom komunalnih usluga. 

 

U svojim komentarima na ovakvu preraspodjelu novca zeleni su naveli da Centri ne poštuju hijerarhiju gospodarenja s otpadom i ujedno su emiteri metana koji je za klimu bitno opasniji od ugljičnog dioksida. Njihov utjecaj na okoliš je dvojben pa i negativan, a neriješen je i problem plasmana goriva od otpada kojeg proizvode. 

 

Novac bi trebalo preraspodijeliti u uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja s otpadom koji počiva na reciklaži i kružnom gospodarstvu, smatraju oni. Također, navode da je revizija Plana u suprotnosti sa zaključcima Saborskog Odbora za zaštitu okoliša i preporukama pučke pravobraniteljice. Čak je i sam ministar Ćorić ove godine rekao da CGO Marišćina prijeti zatvaranje. / ENERGETIKA-NET.COM

16.05.2019 · ETS_SUSTAV / EMISIJSKE_KVOTE / FZOEU / CENTAR_ZA_GOSPODARENJE_OTPADOM / GOSPODARENJE_OTPADOM / ENERGETSKA_UČINKOVITOST