HRVATSKA / POČINJE JAVNA RASPRAVA ZA ZAVRŠNU VERZIJU STRATEGIJE ENERGETSKOG RAZVOJA


21.05.2019
Umjerena energetska tranzicija je baš po mjeri politike

Nacrt prijedloga Strategije energetskog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. stavljen je u javnu raspravu. Uz to, na javnoj raspravi je i Strateška studija utjecaja na okoliš strategije. Nacrtom prijedloga Strategije redefinirani su optimalni energetski miks i razvojni energetski projekti s ciljem osiguranja energetske neovisnosti Republike Hrvatske, kažu u resornom ministarstvu. 

 

Kao referentni scenarij za kreiranje strategije uzet je scenarij umjerene energetske tranzicije. S obzirom da je očekivani udio OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije u 2030. za analizirane scenarije ambiciozniji od zajedničkog EU cilja (32%), obvezujući cilj RH neće biti veći od zajedničkog cilja za EU, stoji u dokumentu. 

 

Temeljni dokument će biti integrirani nacionalni energetski i klimatski plan u kojem će se definirati provedbene mjere. Zanimljivo je da se predviđa daljnja depopulacija Hrvatske se 3,7 mil. stanovnika 2030., odnosno 3,27 mil. 2050. a Hrvatska bi trebala tek 2050. po razvijenosti biti na 90% današnjeg prosjeka EU. 

 

Pad proizvodnje ali ne i potrošnje plina

 

Predviđa se napredna elektroenergetska mreža, uvođenje mehanizama za razvoj proizvodnih kapaciteta (CRM) ako bude potrebno za osiguranje proizvodnih kapaciteta koji nisu tržišno konkurentni, kao i varijanta pružanja pomoćnih usluga od korisnika priključenih na distribucijski sustav, te sudjelovanje agregatora. Također, u planu je razvoj infrastrukture za električna i vozila na plinski pogon pa i vodik. 

 

U planu je energetska obnova 1,6% zgrada, te diversifikacija dobave plina, a spominje se i poticanje istraživanja nafte i plina. Uz pretpostavku komercijalnih otkrića nova polja bi potencijal mogla pokazati tek između 2030.-2035.. 2020. trebali bi proizvoditi tek 900 mil. m3 plina, a strategija uz veliko "ako" optimistično najavljuje makismalnih 1,6 milijardi m3 plina 2035 pa zatim pad. Općenito je vidljivo da strategija ne zamjećuje značajan pad potrošnje fosilnih goriva, uz značajno zadržavanje pa i rast plina, a značajniji rast obnovljivaca smješta se na obzor iza 2030. (s 21,4% 2000. rast na 31,5% 2030., odnosno 46% 2050.)

 

Nastavak demografskog pada 

 

Dokument je usklađen s ciljevima iz EU direktiva po pitanjima smanjenja potrošnje, smanjenja emisija stakleničkih plinova, održivosti energetskog razvoja, konkurentnosti energetskog sustava i pozitivnog investicijskog okruženja. 

 

Javna rasprava se odvija od 20. svibnja do 20. lipnja 2019. godine na internetskom portalu „e-Savjetovanja“ i na mrežnim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike dok će se javno izlaganje održati 4. lipnja 2019. godine, u 11:00 sati u prostorijama Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Uprava za energetiku, Ulica grada Vukovara 78. / ENERGETIKA-NET.COM

 

21.05.2019 · STRATEGIJA_ENERGETSKOG_RAZVOJA / JAVNA_RASPRAVA / OBNOVLJIVI_IZVORI / ISTRAŽIVANJE_NAFTE_I_PLINA