ANALIZE / ŠTO SU POKAZALI IZBORI ZA EUROPARLAMENT / BY ENERGYPRESS.NET


27.05.2019
Analiza izbora Gubici dviju najvećih europskih ‘mainstream’ stranaka, pučana i socijalista, uspjesi zelenih, liberala i populista te iznenađujuće dobar odaziv obilježili su izbore za Europski parlament u nedjelju, pokazale su izlazne ankete i prve projekcije rezultata.

Izlaznost od 51 posto, najviša u 20 godina, sugerira da se više od 200 milijuna građana EU odazvalo pozivu na izbore koji su se smatrali bitkom između populista i proeuropskih snaga. Projekcije pokazuju da su pučani (170 mandata) i socijalisti (147 mandata) ostali bez dovoljno ruku za formiranje većine u parlamentu sa 751 zastupnikom. Obje su grupacije izgubile po četrdesetak mandata.

Prema neslužbenim rezultatima izbora Hrvatsku će u Europskom parlamentu predstavljati po četiri zastupnika iz HDZ-a i SDP-a te po jedan s liste Hrvatskih suverenista, Mislava Kolakušića, Živog zida i Amsterdamske koalicije.

Treća skupina po jakosti u novom sazivu bit će liberali (ALDE) sa 103 mandata, 34 više nego u prethodnom sazivu. Zeleni su četvrti sa 71 mandatom, dvadeset više nego dosad. Tri najveće populističke i krajnje desne grupacije mogu ukupno računati sa 171 mandatom ili 22,8 posto parlamenta.

Ovakvi rezultati znače da će se pučani i socijalisti morati dogovoriti s liberalima za stvaranje sanitarnog kordona prema krajnjoj desnici. Po zemljama, najviše je odjeknula pobjeda Nacionalnog okupljanja (RN), krajnje desne stranke Marine Le Pen, u Francuskoj. Le Pen je osvojila 24 posto glasova, jedan postotni bod više od Republike u pokretu (LREM) predsjednika Emmanuela Macrona.

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je u izbornoj noći, nakon što je HDZ u izborima za Europski parlament osvojio četiri mandata, da je njegova stranka ostvarila relativnu pobjedu u smislu dobivenog postotka i broja glasova, ali i da bi im bilo draže da je to nagrađeno i s petim mandatom.

“Današnji dan je za nas relativna pobjeda u smislu postotka i broja glasova. Bilo bi nam draže da je to nagrađeno s petim mandatom no to će očito pričekati za idući ciklus”, rekao je Plenković okupljenima u stranačkoj središnjici nakon objavljenih prvih nepotpunih službenih rezultata Državnog izbornog povjerenstva. Najavio je i da će od ponedjeljka ići u analizu što su to na ovim izborima učiniti više i bolje. Smatra i da se, što se angažmana na terenu i poslanih poruka, uoči današnjeg dana učinilo sve potrebno.

Čestitajući kandidatima koji će od 1. srpnja biti u Europskom parlamentu, izrazio je zadovoljstvo što je u odnosu na prve izbore za Europski parlament, kada je ona 2013. bila 20 posto a 2014. iznosila 25 posto, sada skočila na oko 30 posto ocjenivši da to znači kako se hrvatski birači identificiraju s europskim temama i te izbore za Europski parlament doživljavaju kao važne izbore u hrvatskom društvu i političkom procesu.

Također, čestitajući i svim drugim kanidatima koji su dobili povjerenje hrvatskih građana na izborima za Europski parlament, Plenković je istaknuo i da je HDZ principjelno i konsezualno na ove izbore išao samostalno što je odluka iza koje stoje. “To je odluka iza koje stojimo i smatram da je ona izrazito ispravna i dobra”, poručio je. Smatra i da se na ovim izborima dogodila velika disperzija glasova te je u takvim okolnostima oko tisuću glasova HDZ-u nedostajalo za peti mandat.

“S te strane mogu reći da nisam zadovoljan, ali sa zadovoljan s tome da smo išli samostalno, da smo osvojili četiri mandata i da će naši zastupnici nastaviti raditi posao u provedbi naših europskih ambicija”, kazao je Plenković. Dodao je i da je njegova vlada izrazito proeuropska te proeuropski vode i HDZ.

Izrazio je i uvjerenje da će polako doći do toga da će birači dugoročno vidjeti tko su one političke snage koje ozbiljno rješavaju teške i nagomilane probleme hrvatske tranzicije. “To je ono što ova vlada HDZ-a radi. Mi ćemo to raditi angažirano, zalagat ćemo se, kao i do sada, za europske vrijednosti u hrvatskom društvu. To će naši zastupnici činiti i u Europskom parlamentu jer će Europska pučka stranka i dalje biti relativno najsnažnija politička obitelj u novom sazivu Europskog parlamenta”, istaknuo je .

Plenković je kazao i da je to što je na njihovoj listi izabrana i zastupnica iz BiH (Željana Zovko) snažna poruka za prava Hrvata u toj zemlji kao ravnopravnog i konstitutivnog naroda u toj zemlji te kao “svojevrsni glas i njih ali i te teme koja će to pitanje držati u fokusu europskih institucija, osobito Europskog parlamenta”.

U Italiji je Liga potpredsjednika vlade Mattea Salvinija pobijedila na europskim izborima s 27 posto glasova, pokazale su izlazne ankete televizije RAI. Druga je oporbena Demokratska stranka s 21 posto, a treći populisti Pet zvijezda s 18 posto. U Njemačkoj su stranke vodeće demokršćansko-socijaldemokratske koalicije CDU/CSU i SPD pretrpjele snažne gubitke, dok je Stranka zelenih s 21,8 posto ostvarila povijesno najbolji rezultat na nekim izborima na saveznoj razini. Suprotno njima, socijaldemokrati su s 15,4 posto ostvarili najgori rezultat u povijesti na nekim izborima. Krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) je osvojila 10,4 posto glasova što je 3,3 posto više nego na posljednjim EU izborima, ali oko dva posto manje nego na parlamentarnim izborima 2017.

Nacionalno okupljanje (RN), krajnje desna stranka Marine Le Pen, osvojila je najviše glasova u Francuskoj na izborima za Europski parlament, ali je postigla i najbolji rezultat u francuskim zatvorima u kojima se glasalo po prvi puta. Mađarski premijer Viktor Orban pozdravio je rezultat Fidesza na europskim izborima u nedjelju kao “epohalnu pobjedu”.

U oči upada i golema pobjeda mađarske vladajuće stranke Fidesz premijera Viktora Orbana kojoj se predviđa čak 53 posto glasova. Konzervativna Narodna stranka austrijskog kancelara Sebastiana Kurza pobjednik je izbora za Europski parlament u Austriji s 34 posto. Oporbeni socijaldemokrati dobili su 23,5 posto, a ekstremno desna Slobodarska stranka 17,5 posto.

U Poljskoj je vladajuća stranka Prava i pravde (PiS) s 42,4 posto glasova tijesno pobijedila Europsku koaliciju, sastavljenu od Gradanske platforme koju je nekad vodio predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i nekoliko drugih lijevih stranaka, koja je dobila 39 posto. Izbornom kampanjom u Poljskoj dominirale su ‘europske’ teme poput uloge Katoličke Crkve u javnom životu, poljske uloge u holokaustu i prava homoseksualaca.

U Španjolskoj su socijalisti Pedra Sancheza nedugo nakon parlamentarnih pobijedili i na europskim izborima. Dobili su 28 posto glasova, a konzervativci iz Narodne stranke 17 posto. Svoje mjesto u Europskom parlamentu dobili su i katalonski separatistički čelnici Carles Puigdemont i Oriol Junqueras, za kojima je Madrid izdao tjeralicu zbog pokušaja secesije,

U Velikoj Britaniji, koja se donedavno nadala da na izbore neće ni morati, pobijedila je Stranka za brexit Nigela Faragea s 31 posto glasova ispred laburista s 19,1 i liberala s 18,9 posto glasova. Vladajući konzervativci tek su četvrti s 12 posto.

U Grčkoj je oporbena stranka Nova Demokracija pobijedila na izborima za Europski parlament ispred vladajuće Sirize premijera Aleksisa Ciprasa. Pet televizijskih postaja tvrdi kako će Nova demokracija osvojiti između 32 i 34 posto glasova u usporedbi s između 24 i 26 koliko će ih dobiti Syriza, prenosi britanski Guardian.

Vladajuću stranku su u nedjelju kaznili i Rumunji. Izlazne ankete pokazuju kako su vladajući socijaldemokrati (PSD) i oporbena Nacionalna liberalna stranka izjednačeni na 25,8 posto. To je velik udarac za vladajuće koji su na posljednjim izborima, onima za nacionalni parlament, osvojili nešto ispod 45 posto glasova. nVladajući su izgubili i u Danskoj. Liberali, stranka desnog centra premijera Larsa Lokkea Rasmussena dobila je 20,6 posto, ali su bolji bili oporbeni socijaldemokrati s 23,6 posto.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić u nedjelju se, nakon što je DIP objavio rezultate po kojima je SDP dobio četiri eurozastupnika, obratio okupljenima u središnjici stranke u suzama radosnicama, poručivši kako nakon ovih izbora vidi snagu za promjene na čelu sa SDP-om.

“Danas smo rekli da ne želimo korumpiranu, nepravednu Hrvatsku, Hrvatsku siromaštva, da ne želimo Hrvatsku koja iseljava i zato nećemo odustati od borbe za ravnopravnu Hrvatsku“, rekao je Bernardić.

Bernardić je u dvoranu ušao s informacijom o tri mandata, međutim, na samom početku njegova govora stigli su podaci DIP-a po kojemu je SDP osvojio četvrti mandat i izjednačio se s HDZ-om, nakon čega je u dvorani nastupila potpuna euforija i skandiranje „SDP! SDP!“.

“Svjesni smo da ovaj rezultat nije dovoljan za promjenu, koja nam treba. Ali nas ohrabruje i daje nam snagu da ćemo moći napraviti tu promjenu, da ćemo uspjeti zajedno. Na političkoj sceni danas, nakon ovih izbora vidim snagu za promjene na čelu s SDP-om“, uvjeren je Bernardić.

“Hrvatska se može promijeniti, možemo bolje od ovog. Zaslužujemo bolje od ovog i Hrvatska jednostavno mora biti bolja zemlja“, rekao je, pozvavši stranačke kolege da idu zajedno, rame uz rame za tolerantnu, a ne isključivu, otvorenu, a ne zatvorenu, pravednu, a ne nepravednu, optimističnu, a ne depresivnu Hrvatsku.

“Idemo zajedno za naprednu Hrvatsku jednaku za sve, a ne samo za neke. Nastavljamo borbu za ravnopravnu Hrvatsku“, apelirao je Bernadrić. Zahvalio je svim kandidatima s liste, ali i članovima, simpatizerima, članovima biračkih odbora, volonterima, svima koji su uložili svoj trud i vrijeme i odradili vrhunski posao u zadnjih 40-ak dana.

Zahvala je išla i svim građanima koji su izašli na birališta i glasali. „Bez obzira za koga ste glasali, napravili ste da se vaš glas čuje, pokazali ste odgovornost, odlučivali ste o budućnosti naše zemlje unutar EU“, rekao je.

Posebno je zahvalio svim građanima koji su dali povjerenje SDP-ovoj listi i glasali za ravnopravnu Hrvatsku, prepoznali SDP-ovu borbu za čovjeka, za pravednost, jednakost i prepoznali SDP-ovu borbu za ravnopravnost. “Puno je posla pred nama. Ono što smo napravili danas, na ovim izborima, u ovom ključnom trenutku, je najava toliko potrebnih promjena u Hrvatskoj“, najavio je.

Kazao je da je svjestan da su izazovi koji su pred njima ogromni. “Danas je puno naših ljudi bez posla, mnogi rade za male plaće, neki na žalost za svoj rad uopće ne dobivaju plaću, brojni ljudi nemaju krov nad glavom, ne mogu plaćati najam i režije, velik broj naših građana živi na rubu siromaštva, posebno naši umirovljenici koji imaju male mirovine. I zato najavljujem da nastavljamo borbu za povećanje plaća i mirovina kako bi ljudi živjeli bolje“, rekao je, svjestan, kako je dodao, da već sutra dva autobusa ljudi napuštaju našu zemlju.

“Put prema boljem će biti težak. Čeka nas puno posla. No mi vjerujemo u našu zemlju, mi vjerujemo u vas, u naše građane, i nećemo odustati od ravnopravne Hrvatske za sve. U kojoj bi svatko trebao imati jednaku šansu za uspjeh, u kojoj je nebitno, tko si, što si, kako se zoveš i odakle dolaziš jer nama je bitno da si čovjek. Vjerujemo u Hrvatsku jednakih mogućnosti za sve, a ne samo za neke“, rekao je Bernardić u svom pobjedničkom govoru, često prekidan pljeskanjem i skandiranjem.

“Nastavljamo borbu za radnike, za seljake, umirovljenike, za sve potlačene, obespravljene, ugnjetavane, Nastavljamo borbu za slabije, druge i drugačije, sve one kojima je potrebna naša pomoć. Danas su građani poslali poruku, da ne žele korumpiranu Hrvatsku, da ne žele nepravednu Hrvatsku, da ne žele siromašnu Hrvatsku, da ne žele Hrvatsku koja iseljava. I zato nećemo odustati od borbe za ravnopravnu Hrvatsku“, najavio je, istaknuvši da SDP nastavlja borbu znanjem, razumom i srcem.

“Srcem do promjene, srcem do pobjede, to je SDP!“, zaključio je Bernardić govor u euforiji. SDP-ova četiri mandata najveće su iznenađenje izbora, kao i ulazak Mislava Kolakušića u Europski parlament. Od SDP-ovaca u Bruxelles ponovno odlazi Biljana Borzan, koja je na stranačkoj listi osvojila najviše prefereriranih glasova – oko 63,5 tisuće, opet i Tonino Picula te Predrag Fred Matić i Romana Jerković. U stranci je već najavljeno da slijedi analiza izbornih rezultata, a nakon toga otvorit će se razgovori o predsjedničkom kandidatu SDP-a.

Veća izlaznost koja je u nedjelju obilježila europske izbore pokazuje jačanje vjere građana u demokratski proces, ocijenili su politički analitičari, koji su također istaknuli da desne i populističke stranke nisu ostvarile rezultat kakav su uoči izbora najavljivale.

Prema projekcijama budućeg saziva Europskog parlamenta na temelju djelomičnih rezultata iz država članica, dvije najjače stranke ostaju Europska pučka stranka sa 178 mandata, 38 manje nego dosad, i socijalisti sa 153 zastupnika, 34 manje nego u dosadašnjem sazivu.

Liberali su treća po snazi skupina koja zajedno sa zastupnicima s liste francuskog predsjednika Emmanuela Macrona ima 109 mandata, 40 više nego dosad. Zeleni su dobili 64 mandata,12 više nego dosad.

Povjesničar Tvrtko Jakovina rekao je za Hinu kako je dobar pokazatelj velika izlaznost koja predstavlja “povratak vjere u demokraciju kakvu imamo” i koja podrazumijeva nužnost sudjelovanja na izborima.

Na izbore je izašlo više od 51 posto glasača u EU, što je najviše od prvih izravnih izbora 1979. kad je izlaznost iznosila gotovo 62 posto i od tada padala. Prije pet godina iznosila je svega 42,61 posto.

On je istaknuo i kako su se, iz perspektive nekoga “tko se bojao puno strašnijeg rezultata”, dogodili ohrabrujući pokazatelji.

“S obzirom kakvi su se sve procesi događali, poput krize vodstva i savezništva u Europi, te kako je europski projekt ostao sam između Vladimira Putina, mijenjajuće Amerike i s treće strane rasta režima u različitim dijelovima svijeta koji su nacionalistički i sebični, smatram da se Europa nije promijenila, dapače, pojačala je svoje tradicionalne vrijednosti”, smatra Jakovina.

Dodao je kako se nije ostvarilo ono što se najavljivalo da bi se moglo dogoditi, da se “populističke, ekstremne i krajnje destruktivne stranke nametnu kao jako dominantne i vidljive na europskoj političkoj pozornici”.

Zaključio je kako u Europi postoji kriza lijevih stranaka, no da se ti glasovi nisu prelijevali “potpuno suprotnim strankama” jer su Zeleni jednim dijelom preuzeli ulogu ljevice.

“Zelene teme očito odražavaju ono što naš svijet živi, samo mi u malim zemljama, zatvorenima u vlastite nacionalizme to ne vidimo, ali globalno zagrijavanje je velik problem” protiv kojeg se nemoguće boriti nacionalnim politikama, smatra taj povjesničar.

Politički analitičar Žarko Puhovski referirao se također na bolje rezultate Zelenih, rekavši kako “ljudi u svijetu polako shvaćaju što su problemi budućnosti i ne žive, kao u Hrvatskoj, na razini Domovinskog rata i NOB-a”.

Puhovski je za Hinu rekao kako izbori pokazuju da su konzervativci i dalje najjači u Europi, da ljevica slabi “ali ne može nestati”, a da jačaju populizam i krajnja desnica, iako je mislio da će oni ostvariti bolji rezultat.

Oko budućeg formiranja Europske komisije Puhovski prognozira “velike igre” u kojima bi Zeleni i liberali mogli imati “ucjenjivačku ulogu”.

“Bit će jako dugog natezanja”, predviđa Puhovski.

Višeslav Raos smatra kako gubici pučana i socijalista, koji su u prošlom sazivu samostalno mogli formirati većinu u parlamentu u kojem sjedi 751 zastupnik, znače da Manfred Weber, vodeći kandidat EPP-a za predsjednika Europske komisije, više nije glavni favorit za tu funkciju.

Za natpolovičnu većinu treba imati 376 mandata te EPP i socijalisti više nemaju većinu koju su imali dosad, ali ako im se pridruže liberali imali bi uvjerljivu većinu od 440 mandata. “Liberali (ALDE) lukavo prije izbora nisu htjeli ići samo s jednim, nego s više ‘spitzenkandidata’, upravo pretpostavljajući da će socijalisti i pučani izgubiti glasove i da se neće moći samostalno dogovoriti. Oni ovdje ulaze kao treći igrač koji će balansirati i moći tražiti određene ustupke”.

Iako je očekivao rast Zelenih zbog krize socijaldemokracije u nizu europskih zemalja i sve većeg angažmana mladih oko ekoloških tema, Raos smatra kako će liberali lakše pronaći “ekonomski jezik” s pučanima nego Zeleni i time biti važniji faktor u formiranju buduće većine.

Zaključio je kako europskeptične stranke, iako su zabilježile bolji rezultat nego na prošlim izborima, “neće destabilizirati EU” i njenu integraciju, a da će se i pokazati hoće li neke od tih grupacija moći međusobno surađivati i uopće zadovoljiti uvjete za formiranje novog kluba. Za to je potrebno imati najmanje 25 zastupnika iz najmanje sedam država članica.

HDZ je osvojio najviše glasova na izborima za Europski parlament u 13 županija, a slijedi ga SDP s vodećom pozicijom u pet županija i Gradu Zagrebu, dok je Amsterdamskoj koaliciji i HNS-u najviše glasova pripalo u po jednoj županiji, pokazuju privremeni rezultati Državnog izbornog povjerenstva.

HDZ je pobjedu odnio u Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Zadarskoj, Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Splitsko-Dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Uz te županije, HDZ je i u inozemstvu osvojio najviše glasova.

Na drugom mjestu po broju osvojenih županija je SDP koji je pobijedio u Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Primorsko-goranskoj i Zagrebačkoj županiji te Gradu Zagrebu, koji je ponovno preoteo od HDZ-a.

SDP-u je u Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji pripala tijesna pobjeda s obzirom da je iza sebe ostavio HDZ s razlikom od svega nekoliko postotnih bodova. U Varaždinskoj županiji, naime, SDP osvojio 19,73 posto, a HDZ 19,29 posto, u Krapinsko-zagorskoj SDP 23,99 posto, a HDZ 23,66 posto, a u Zagrebačkoj SDP 19,30 posto, a HDZ 18,80 posto.

U glavnom hrvatskom gradu SDP-u je pripalo 21,34 posto glasova, HDZ-u 13,63 posto, a više od pet posto glasova dobili su i Hrvatski suverenisti koji okupljaju Hrast, HKS, HSP AS, UHD, zatim liste Mislava Kolakušića i Marijane Petir, te koalicija Neovisni za Hrvatsku i HSP.

HDZ je premoćno pobijedio u Virovitičko-podravskoj i Ličko-senjskoj, gdje je osvojio više od 40 posto glasova, dok je više od 30 posto dobio u Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Šibenskoj i Zadarskoj županiji.

Amsterdamska koalicija premoćno je pobijedila u Istarskoj županiji s više od 40 posto osvojenih glasova, dok je HNS prvo mjesto zauzeo u Međimurskoj županiji s nešto više od 30 posto glasova.

Manjinska lista SDSS-a, koji se prvi put natjecao na europskim izborima, više od 10 posto glasova osvojila je u Vukovarsko-srijemskoj, Šibenskoj i Ličko-senjskoj županiji, gdje je zauzela drugo mjesto, dok je u Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj prošla izborni prag. Također je dobar rezultat ostvarila u inozemstvu s 9,50 posto glasova.

27.05.2019 · EVROPSKI_IZBORI