HRVATSKA / ANALIZE / ENERGETSKE TVRTKE I DALJE PREDVODNICI HRVATSKOG GOSPODARSTVA / BY ADMIN


30.08.2019
Top 505 Poslovnog dnevnika Na listi najuspješnijih tvrtki po prihodu u Hrvatskoj ni prošle godine nije bilo iznenađenja te je energetski sektor i dalje dominantan.

Tako je u Top10 tvrtki njih pet iz energetskog sektora, a na čelu je opet Ina s gotovo 22 milijarde kuna prihoda, a što je 19,6 posto više nego u godini prije. Predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon je istaknuo da je, nakon 2017., koja je bila rekordna za Ininu dividendu u posljednjih nekoliko godina, ova grupacija u 2018. ponovno ostvarila vrlo snažan rezultat.

“Ina je iskoristila tržišne uvjete te povećala prodaju i EBITDA, dok su prihodi porasli za dodatnih 20% u odnosu na snažan rezultat 2017. godine, na razinu iznad 22 milijarde kuna. Istraživanje i proizvodnja nafte i plina, kao glavni generator novca tvrtke, imali su koristi od povećane cijene Brenta, kao i projekata rasta. EBITDA djelatnosti premašila je tri milijarde kuna, što je 22% više nego u 2017.”, kazao je Fasimon. Prema podacima iz financijskog izvješća, dobit iz osnovne djelatnosti povećala im se za 19% u odnosu na 2017. te iznosi 1,687 milijarde kuna. Pozitivan rezultat, potaknut je rastom u svim djelatnostima, a posebice zbog viših cijena ugljikovodika i veće prodaje. U usporedbi s 2017. kapitalna ulaganja su se povećala za 30% i iznose 1,817 milijardi kuna. Omjer duga i kapitala je ostao na niskoj razini od 12,2 %, s neto dugom na kraju godine u iznosu od 1,642 milijarde kuna.

“Inina kupnja udjela ENI-ja u podmorskim plinskim poljima na sjevernom Jadranu predstavlja najveće preuzimanje posljednjih godina, pokazujući fokus na ulaganja u kojima se može postići povrat. Ipak, razdoblje povoljnog vanjskog okruženja za Istraživanje i proizvodnju nafte i plina ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo te je potrebno osigurati dugoročnu održivost svih djelatnosti. Prirodni pad proizvodnje ostaje izazov zbog zrelosti Ininih resursa proizvodnje nafte i plina, međutim u tijeku su brojni projekti usmjereni na rješavanje tog pitanja. No, rafinerije i marketing i dalje su opterećene novčanim gubicima rafinerijskog poslovanja”, stoji između ostalog u Ininom priopćenju.

Ina grupa je u prvom polugodištu 2019. ostvarila neto dobit bez jednokratnih stavki od 188 milijuna kuna, što je 65 posto manje nego u istom razdoblju lani, a posljedica je nepovoljnog rafinerijskog okruženja i marži, stoji u njihovu polugodišnjem financijskom izvješću. Prihodi grupe od prodaje iznosili su 9,79 milijardi kuna i viši su za tri posto u odnosu na isto razdoblje lani. Po podacima iz izvješća, CCS EBITDA bez jednokratnih stavki zabilježila je pad za 11 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, na 1,175 milijardi kuna.

Kapitalna ulaganja su se i više nego udvostručila u prvom polugodištu ove godine, dosegnuvši 1,183 milijarde kuna, uglavnom potaknuta ulaganjima u rafinerijsko poslovanje, navodi se u izvješću. Omjer duga i kapitala povećao se na 14 posto uz neto dug na razini od 1,763 milijardi kuna, što i dalje odražava stabilnu bilancu, kaže se u izvješću. Nakon Ine, na 3. mjestu ukupne liste, a na 2. mjestu energetskih tvrtki, je HEP s prihodom od 9,41 milijardu kuna, a što je 6,7 posto više nego u godini prije. Iako iz same Elektroprivrede nisu komentirali podatke za pojedine svoje članice nego za čitavu grupu, činjenica je da je u ukupnosti ostvaren rast.

Tako je HEP grupa je u prošloj godini ostvarila konsolidiranu neto dobit od 1,36 milijardi kuna, što je za oko 64,5 milijuna kuna više nego 2017. Po tim su podacima, poslovni prihodi HEP grupe u prošloj godini iznosili 15,2 milijarde kuna, što je povećanje za 229 milijuna kuna ili 1,5 posto u odnosu na godinu prije. Istodobno su poslovni rashodi iznosili 13,5 milijardi kuna, što je povećanje za 865,4 milijuna kuna, ili za 6,8 posto.

Iz HEP-a ističu da je rast gospodarskih aktivnosti utjecao na povećanje potrošnje električne energije domaćih kupaca kategorije poduzetništvo za 3,3 posto u odnosu na 2017. godinu, pri čemu su toj kategoriji HEP Opskrba i HEP Elektra povećale prodaju za 12,9 posto. HEP-ova, pak, prodaja električne energije kućanstvima smanjena je za 2,5 posto, što se objašnjava umjerenijim zimskim i ljetnim vremenskim prilikama u prošloj u odnosu na godinu prije.

“U 2018. godini povećan je ukupan tržišni udjel u opskrbi domaćih kupaca električnom energijom s 84,7 posto u 2017. godini na 89,1 posto”, ističu iz HEP-a. Uslijed toplijeg vremena u mjesecima ogrjevne sezone smanjena je prodaja toplinske energije i plina, ali je, kako se dodaje, na prodaju plina pozitivno utjecalo širenje opskrbe izvan područja koje HEP pokriva distribucijskom mrežom u istočnoj Slavoniji. Prošlu su godinu obilježile i povoljne hidrološke okolnosti pa je u hidroelektranama proizvedeno 6,9 TWh (teravatsat, odnosno milijarde kilovatsati) električne energije, što je u odnosu na 2017. više za 1,9 TWh, ili za 38,7 posto. Istodobno je proizvodnja u termoelektranama smanjena za 20,7 posto, ili za 838 GWh (gigavatsat, odnosno milijuni kilovatsati), a nabava električne energije na tržištu, uključujući otkup iz obnovljivih izvora i kogeneracija, manja je za 863 GWh, ili za 11 posto.

Nuklearna elektrana Krško lani je proizvela 2.745 GWh električne energije (dio koji pripada HEP-u kao suvlasniku nuklearke). Izdvajaju i da je HEP grupa u prošloj godini bila jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj, s ulaganjima u iznosu od 2,4 milijardi kuna. Investicije su financirane vlastitim sredstvima zahvaljujući dobroj likvidnosti kao rezultatu dobre poslovne godine, a za financiranje izgradnje visokoučinkovitog kombikogeneracijskog bloka L u EL-TO Zagreb u srpnju 2018. ugovoren je kredit s Europskom bankom za obnovu i razvitak i Europskom investicijskom bankom te potpisan ugovor o izgradnji i ugovor o dugoročnom održavanju s talijanskom tvrtkom FATA. Treći po veličini energetski igrač, i 4. na ukupnoj listi svih tvrtki, je vukovarsko Prvo plinarsko društvo (PPD), stožerna tvrtka ENNA grupe. PPD j tako lani uprihodio 8,2 milijarde kuna, a što je bio rast o 5,3 posto.

Čitava ENNA grupa je pak lani ostvarila 10,9 milijardi kuna prihoda, gotovo 30% više u odnosu na godinu prije kada je prihod bio 8,4 milijarde. Protekla godina je bila izazovna za ENNA-u, prije svega zbog ulaska u Petrokemiju u partnerstvu s Inom, gdje dvije energetske tvrtke zajedno sada drže 54% udjela. Stanje u kutinskoj tvrtki se još snima te razmatraju modeli kako ju opet učiniti profitabilnim. Izvjesno je da će doći do restrukturiranja Petrokemije, kojoj je veliki uteg i činjenica da je prosječna starost 1567 njihovih zaposlenika 47 godina te je potrebno “pomlađivanje”.

ENNA širi svoj portfelj na široku paletu djelatnosti te su tako u Vukovaru otvorili bioenerganu na biomasu snage 0,5 MW, a u tom gradu je izgrađeni i novi poslovni centar PPD-a vrijedan 24 mil. kuna u kojem će biti sjedište svih tvrtki ENNA-e. Lani je u trgovački lanac Pevec uloženo 77 mil. kuna te u njemu trenutno drže 37,5%, odnosno s partnerima 75% udjela. Grupa ima velike planove i za Luku Ploče, a razmatra i buduće ESCO projekte, posebice kad oni zažive u industriji.

Veliki energetski igrač je i Petrol koji je u Hrvatskoj uprihodio 5,45 milijardi kuna ili gotovo 16 posto više nego u godini prije. Odmah do njih su Crodux derivati generala Ivana Čermaka koji su imali prihod od 5,36 milijardi kuna. Ove dvije tvrtke su povezane i velikim akvizicijskim projektom koji je nedavno odobrila i hrvatska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, a kojom Petrol preuzima Crodux plin, odnosno Croduxovo poslovanje koje se odnosi na ukapljeni naftni plin, uključujući i tvrtku Adria-Plin koja se bavi trgovinom plinom na splitskom području.

Nakon Croduxa, na listi najuspješnijih energetskih igrača po prihodu u Hrvatskoj su tri HEP-ove tvrtke. HEP Proizvodnja je imala prihod nešto veći od četiri milijarde kuna i rast od 5,7% dok je HEP ODS s nešto manje od četiri milijarde kuna zabilježio pad od 7,65%. HEP Elektra je s uprihođenih 2,7 milijardi kuna također zabilježila minus i to od 2,5%.

U konačnici, listu Top10 najvećih energetskih igrača zatvara Petrokemija koja je ulaskom Ine i PPD-a u njezino vlasništvo dobila novu priliku za svoju svjetliju budućnost. Lani su ostvarili prihod od 1,87 milijardi kuna i zabilježili pad od 6,35%. Na 10. mjesto je zasjeda Hrvatski operater prijenosnog sustava (HOPS) koji upravlja nacionalnom elektroenergetskom mrežom od 7726 km dalekovoda sa 181 trafostanicom koji godišnje prenesu 23.830 GWH energije (podaci za 2018.). HOPS je lani uprihodio 1,76 milijardi kuna ili 5,2% manje nego u godini prije, stoji u analizi Poslovnog dnevnika

30.08.2019 · HRVATSKA / EKONOMIJA