MIŠLJENJA / DA LI JE BLIZU RJEŠENJE KRIZE U GCC-U? / PIŠE: IBRAHIM FRAIHAT


20.11.2019
Napadi na Aramco 14. septembra natjerali su Saudijsku Arabiju da revidira svoje politike prema regiji i GCC-u?  

Znakove deeskalacije situacije nedavno su se počeli pojavljivati u Zaljevu, sugerirajući kako se, nakon više od dvije i po godine, Vijeće zaljevske saradnje (GCC) možda kreće ka rješenju.

Ranije govor mjeseca su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein, države koje su nametnule blokadu Kataru u junu 2017. godine, zvanično objavili kako će učestvovati u nogometnom turniru Kup Arabijskog zaljeva koji će se kasnije ovog mjeseca održati u Dohi.

„Nogometna odluka je veoma politička odluka“, komentirao je Abdulkhaleq Abdullah, profesor političkih nauka koji je poznat po bliskosti sa krugovima koji donose odluke u Abu Dabiju. „Ovo je priprema za veće stvari“, dodao je.

Nadalje, visokopozicionirani zvaničnik kazao je novinarima kako Katar pravi „ohrabrujuće pozitivne korake“ na popravljanju odnosa sa susjedima.

Jemen, Iran, Trump

Proteklih sedmica, sukobljene kampanje na društvenim mrežama obje strane su smanjene kao mjera izgradnje samopouzdanja kako bi se stvorilo bolje okruženje za razgovore svih strana.

Sve ovo se dešava nakon posjete katarskog premijera Abdullaha bin Nassera bin Khalife Al Thanija Saudijskoj Arabiji na vanrednom samitu GCC-a u Meki nakon napada na naftne tankere u Omanskom zaljevu. To je bila posjeta najvišeg zvaničnika kraljevstvu od početka opsade.

Ovi koraci deeskalacije se ne dešavaju u vakuumu i povezani su sa regionalnim faktorima među kojima su rat u Jemenu, tenzije sa Iranom i politike Trumpove administracije prema Bliskom istoku.

Dok je bilo nekoliko događaja koji su utjecali na stanje u regiji i učinili je podložnijom za obnovu dijaloga, čini se kako su napadi bespilotnim letjelicama 14. septembra na naftna postrojenja saudijskog Aramca imali značajan utjecaj na Rijad. Oni su bili prekretnica saudijske vanjske politike na mnogim nivoima, uključujući krizu GCC-a.

Utjecaj napada na Aramca je bio daleko veći od finansijskih gubitaka kompanije koji su zabilježeni kao posljedica štete njenih postrojenja i privremenog smanjenja svakodnevne proizvodnje nafte.

Bez obzira odakle su letjelice došle – iz Jemena, Iraka ili Irana – činjenica da su mogle doći do postrojenja Aramca predstavlja najveći američki neuspjeh u Zaljevu otkako je Donald Trump na vlasti. Zbog toga su napadi poljuljali odnose, za koje su mnoge mislili da su veoma jaki, između Rijada i Trumpove administracije na barem dvije instance.

Nepovjerenje prema SAD-u

Prvo, uspješan napad je doveo u pitanje sposobnost Saudijske Arabije da se zaštiti kroz savez sa SAD-om i korištenjem američke vojne tehnologije. Tako, pošto napredni američki protivraketni odbrambeni sistem Patriot nije uspio zaštititi vitalne nacionalne ciljeve kao što je Aramco od dronova, postavlja se pitanje: Zašto saudijski lideri žele kupiti još oružja i vojne tehnologije od SAD-a?

Tako da napadi nisu samo opasno potkopali vrijednost dogovora o oružju teških 110 milijardi dolara koje je Trump obećao saudijskim liderima proljeća 2017. godine, no ono što je važnije je to da su otkrili veliku ranjivost Saudijske Arabije i izazvali veliku brigu ako bi eventualno nekada došlo do eskalacije situacije sa Iranom ili Husima.

Drugo, incident od 14. septembra je također ukazao na nelojalnost Trumpove administracije saveznicima. Washington je odbio napasti Iran u znak odgovora i, umjesto toga, počeo se cjenkati sa Saudijskom Arabijom ko bi trebao pokrivati troškove američkog vojnog angažmana. Skoro mjesec dana nakon napada, SAD šalje 3.000 vojnika u Zaljev, a američki predsjednik trijumfalno govori: „Saudijska Arabija nam je, na moj zahtjev, pristala platiti sve što radimo“.

Ubrzo nakon toga je došla Trumpova odluka da se povuče sa sjeveroistoka Sirije, čime je u konačnici napustio svoje saveznike u borbi protiv oružane grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL ili ISIS), odnosno kurdske Jedinice narodne zaštite (YPG) uoči vojne operacije Turske za koju je YPG teroristička organizacija. U Rijadu su ova dešavanja tumačena kao dodatni dokaz da se SAD-u ne može vjerovati.

Ove dvije spoznaje – kako svo američko naoružanje ne može zaštitit državu i kako SAD više nije pouzdan partner – izgleda da je ponukalo reviziju saudijske vanjske politike i strategije nacionalne sigurnosti. Rezultati toga su već jasni.

Ogromni izazovi regije

Krajem oktobra, Saudijska Arabija je nadgledala pregovore između jemenskog predsjednika Abd Rabbua Mansoura Hadija i secesionističkog Južnog tranzicijskog vijeća koje se borilo za kontrolu nad južnim Jemenom. U novembru je objavljen mirovni dogovor koji je prijestolonasljednik Mohammed bin Salman (MBS) opisao kao važan korak ka „političkom rješenju u Jemenu“.

U međuvremenu je Saudijska Arabija tražila načine za deeskalaciju sukoba sa Iranom. Nedavno je New York Times izvijestio kako su „Saudijska Arabija i Iran su poduzeli korake ka indirektnim razgovorima kako bi pokušali ublažiti međusobne tenzije“. Saudijski glavni saveznik iz regije, UAE, također učestvuje u pokušajima deeskalacije. Ranije ovog mjeseca je emiratski ministar vanjske poslove Anwar Gargash kazao kako dalja eskalacija sa Iranom „nikome ne služi“ i kako nema prostora za „kolektivnu diplomatiju“.

U ovom kontekstu, otvaranja država koje blokiraju Katar ka Dohi ne trebaju iznenađivati. Napredak u zamrznutom regionalnom sporu je veoma moguć. U konačnici, pošto Trump nije uspio osigurati regionalnu bezbjednost, Saudijska Arabija definitivno treba jak i jedinstven GCC kako bi se nosila sa ogromnom regionalnim izazovima. Kuvajtski stalni napori u posredovanju tokom posljednje dvije i po godine su osigurali da vrata ka direktnim pregovorima ostanu široko otvorena.

Nejasno je da li će ovi rani znakovi ponovnog povezivanja dovesti do potpunog restarta odnosa između Katara i susjeda koji ga blokiraju. Ipak, sigurno se može reći kako nadolazeći samit GCC-a, koji treba biti održan sredinom decembra u UAE-u, već ima predispozicije da bude značajno drugačiji od onog iz 2017. koji je trajao samo dva sata, a ne dva dana, i dodatno produbio jaz.

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/da-li-je-blizu-rjesenje-krize-u-gcc-u

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

 

Izvor: Al Jazeera English

20.11.2019 · MIŠLJENJE_MIŠLJENJA_SAUDIJSKA_ARABIJA_GCC_VIJEĆE_ZALJEVSKE_SARADNJE_KATAR_UAE_JEMEN_IRAN_IBRAHIM_FRAIHAT