ANALIZE / PRIRODNIM PLINOM DO ZELENE BUDUĆNOSTI / BY ENERGYPRESS.NET


28.02.2020
Forum Prirodni plin glavni je most prema niskougljičnoj zelenoj budućnosti, rečeno je u četvrtak na 19. Plinarskom forumu u organizaciji Energetika – marketinga, gdje je istaknuto i da Europa zahvaljujući novim dobavnim pravcima ne mora strahovati od manjka plina.

 “Ugljikovodici se prikazuju kao jedni od najvećih zagađivača te se čak želi drastično zaustaviti daljnja istraživanja u eksploataciji nafte i plina. Međutim, većina je svjesna da je prirodni plin glavni most za budućnost s niskom razinom ugljikovodika”, istaknuo je profesor s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu Vladimir Brkić

Trenutna svjetska proizvodnja energije iz ugljikovodika je oko 70 posto, dok u Hrvatskoj udio domaće proizvodnje ugljikovodika u njegovoj ukupnoj potrošnji iznosi oko 40 posto, kaže Brkić i ističe da se to ne može nadoknaditi preko noći, ali i da je sustavni prelazak na zelenu energiju već započeo i ima veliki potencijal u Hrvatskoj.

Ne vjeruje da će sve veće korištenje električnih automobila učiniti od nafte i plina prošlo svršeno vrijeme, kao ni da će svjetska energetika biti 100 posto obnovljiva. Pomoćnik ministra graditeljstva i prostornoga uređenja Danijel Žamboki kazao je da se Hrvatska opredijelila za održivu gradnju i energetsku učinkovitost. “U nekoliko zadnjih godina, kroz nekoliko poziva koje smo pripremili za energetsku obnovu zgrada, primarno za višestambene i javne zgrade, više od 1.400 objekata prošlo je energetsku obnovu. Ukupna vrijednost radova veća je od četiri milijarde kuna, bespovratna sredstva su dvije milijarde kuna i sve to europskim novcem”, rekao je Žamboki.

Jedna od mjera koje se provode putem energetske obnove zgrada je promjena sustava grijanja, primjena visokoučinkovitih sustava, izmjena kotlovnica, primjena kondenzacijskih bojlera tako da, naveo je, plinski sektor ima priliku sudjelovati u značajnom smanjenju potrošnje energenata u zgradama. Plinski sektor, tvrdi Žamboki, pridonosi ostvarenju ciljeva energetske učinkovitosti.

Nikola Vištica iz Hrvatske energetske regulatorne agencije podsjetio je na europski plan po kojem Europa mora biti prvi klimatski neutralni kontinent do 2050. Naglasio je da to svi podržavaju, iako trenutno puno toga nije jasno.

Očekuje skoro donošenje Zakona o tržištu plina koji je u saborskoj proceduri, ali i skore izmjene i dopune pravila korištenja terminala za krčki LNG, koji će po njemu biti operabilan početkom iduće godine.

Profesorica sa zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Daria Karasalihović Sedlar istaknula je da europske zemlje više ne moraju strahovati od manjka plina. U tom je kontekstu spomenula plinovod Sjeverni tok 2 koji iz Rusije preko Baltika dolazi do Europe. Dužina rute, u vlasništvu ruskog Gazproma, iznosi 1.200 kilometara, a očekivano puštanje u rad je sredina ove godine, uz kapacitet od 55 milijardi kubnih plina godišnje.

Istaknua je, uz ostale, i Turski tok koji će Europi također osigurati dodatne količine plina. Taj je plinovod pušten u rad 8. siječnja ove godine, s kapacitetom od 31,5 milijardi kubnih metara plina godišnje. Naglasila je i da ukapljeni prirodni plin trenutno u Europi bilježi rekordnu potrošnju.

28.02.2020 · GAS / EVROPA