HRVATSKA / ENERGETIKA / NAJVEĆI TJEDNI SKOK U POVIJESTI U NAS PRATIO PRIJEDLOG POVEĆANJA TROŠARINA / BY IVAN BRODIĆ


06.04.2020
Sinteza tjedna Svjedoci smo najvećeg tjednog skoka cijena nafte u povijesti, od 30 postotnih poena, nakon vijesti kako se Donald Trump uključio u mogući dogovor Saudijske Arabije i Rusije oko smanjenja proizvodnje nafte.

No, dogovor će se prolongirati još malo, jer je sastanak koji je za danas najavila Saudijska Arabija, između zemalja OPEC-a i nezavisnih proizvođačica predvođenih Rusijom, odgođen. To je nakon početnog skoka od 30 posto cijenu nafte srušilo za 4 posto.

Takav bi dogovor podupro cijene na svjetskim burzama i napravio određenu protutežu ekonomskoj krizi uzrokovanoj pandemijom Covid 19.

Ovaj se skok, dakle, zahvaljuje početku pregovora između Saudijske Arabije i Rusije, nakon što je sporazum o smanjenju svjetske opskrbe, radi podržavanja cijena nafte, između zemalja OPEC-a i nezavisnih proizvođačica predvođenih Rusijom propao. Zbog toga je uslijedio cjenovni rat između Saudijska Arabije i Rusije, zbog čega su cijene nafte pale pet tjedana zaredom, ukupno za 65 posto.

Ekonomska kriza, koja je prouzrokovala istodobnu krizu ponude i potražnje, prijeti gubitkom prihoda svima te je stoga moguć skori dogovor o podupiranju sijena. Naime, zemlje OPEC+ većinom planiraju svoje proračune na cijeni nafte.

Zbog toga se u posredovanje pregovora uključio Donald Trump, poručivši kako će iz nametnutih sankcija Rusiji i ruskim tvrtkama izuzeti naftna polja u Venezueli, koja je ruska država preuzela od Rosnefta. Cilj je smanjiti proizvodnju nafte za 10 do 15 posto ukupne globalne opskrbe ili za 10 do 15 milijuna barela na dan.

Čelnica naftnog kartela OPEC, Saudijska Arabija, zbog toga je najavila hitan sastanak zemalja iz kartela i nezavisnih proizvođača nafte s ciljem postizanja sporazuma.

Analitičari ING Snapa poručuju kako je bilo očekivana pojava nove svijesti o tome kako cjenovni rat na tržište postavlja enormnu ponudu, koja zahtjeva koordinirane mjere koje će zaustaviti propast državnih proračuna proizvođačica nafte. Dodaju kako bi se sada mogle priključiti zemlje koje do sada nisu dale velik doprinos, poput proizvođačica nafte iz nekonvencionalnih izvora SAD-a, Kanade i Brazila.

Ipak, šteta je već napravljena, kazali su u analizi Međunarodne agencije za energiju (IEA), zato što su cjenovnim ratom zalihe porasle za 15 milijuna barela dnevno.

U Hrvatskoj, u svjetlu naftne krize cijene derivate opale sun a granicu od 8 kn za litru goriva. Daljnje smanjenje teško je moguće očekivati zbog toga što državne trošarine u cijeni goriva u svakoj zemlji, a posebno u Hrvatskoj zauzimaju velik postotak, više od 60 posto.

No, jučer smo u dnevnom listu 24 sata od varaždinskog župana Radimira Čačića čuli kako bismo u cijenu goriva trebali dodati još 1.2 kune kako bi se namaknula sredstva za obnovu Zagreba od razornog potresa, koji je glavni grad Hrvatske zatresao prije petnaestak dana.

Kao da već u cijeni goriva ne financiramo svu silu opravdanih i neopravdanih neodrživih troškova, sada bismo trebali uvesti još jednu trošarinu, pa kada se oporavi cijena nafte imati cijene na benzinskim crpkama prispodobive zemljama s puno većim BDP-om, poput Nizozemske.

S druge strane, Grad Zagreb kroz poreze i prireze nakupi velik gradski proračun, a kroz gradski holding, u kojem se nalaze tvrtke koje pod hitno trebaju na tržište kapitala, poput raznih usluga i distribucija, promet u visini još jednog gradskog proračuna. Postavlja se pitanje zašto građani Zagreba umjesto fontana i nepotrebnih asfaltiranja ne bi dobili efikasnu uslugu i obnovu grada. Ta, prirez se plaća za zaštitne usluge grada, a gdje ćeš potrebnije zaštite koju Grad treba pružiti građanima nego li je zaštita od posljedica elementarnih nepogoda. Ili smo banana država?

Ako je sada Čačić političar, ipak, prijedlog je vrlo čudan za jednog (bivšeg) gospodarstvenika, jer barem bi on trebao znati kako je gorivo ključni emergent gospodarstva te kako bi u vremenima krize njegovo, državno dirigirano, poskupljenje značilo nemogućnost gospodarstvu prodisati, a time I lakše puniti državni proračun, koji se, nakon novih mjera vlade, približava broju od 3 milijuna korisnika, ili 75 posto Hrvatske.

 

 

06.04.2020 · OPEC / VIRUS