BIH / PANDEMIJA USPORAVA ENERGETSKU TRANZICIJU U BIH


11.05.2020
Kriza u vezi s virusom korona i ekonomski izazovi koje je ona stvorila mogli bi otežati i usporiti tranziciju energetike u BiH i generalno na zapadnom Balkanu ka obnovljivim izvorima, rekao je za “Nezavisne” Janez Kopač, generalni sekretar Energetske zajednice u Beču.

Podsjećanja radi, “Nezavisne” su prošle godine nekoliko puta pisale o velikim planovima EU u saradnji s Energetskom zajednicom da se zapadnom Balkanu i BiH stave na raspolaganje milijarde evra kako bi se energetski sistem s prljavih izvora energije prebacio na obnovljive, pretežno hidroenergiju, solarnu energiju i vjetroelektrane.

Kopač kaže da će se vlasti u BiH i na zapadnom Balkanu suočiti s teškim izborom, da li da veću pažnju posvete socijalnim pitanjima i spasavanju radnih mjesta u energetskom sektoru, ili da nastave ulaganja u energetsku tranziciju.

“Ostajem optimista da će se vlasti u regionu fokusirati na dugoročnu korist koja će se najviše odraziti na zdravlje njihovih građana”, rekao je Kopač.

Kako je istakao, veliki izazov u energetskoj tranziciji tokom krize u vezi s virusom korona predstavlja činjenica da energetski sektor nije dovoljno reformisan, te da to ove sisteme stavlja pod pritisak s kakvim se do sada nisu suočavali.

“Uz već odranije nerealno niske cijene električne energije, kašnjenja u plaćanjima su donijela dodatne probleme u likvidnosti, što energetska postrojenja čini još više ovisnim o javnim sredstvima”, naglasio je.

Upozorio je i da međunarodne finansijske institucije, počevši s Evropskom bankom za obnovu i razvoj, koja je jedna od najaktivnijih banaka na Balkanu, sve više razmišljaju o tome da njihove pozajmice i garancije uslovljavaju time u kojoj mjeri se zemlje kojima se pozajmljuje fokusiraju na smanjenje emisija karbona.

Mirza Kušljugić, ekspert za oblast energetike, kaže za “Nezavisne” da su planovi u EU uprkos virusu korona da se nastavi sa dekarbonizacijom ekonomije, ulaganjem u obnovljive izvore energije i destimulacijom korištenja prljave energije proizvedene iz uglja i drugih fosilnih goriva.

Što se tiče BiH, on ističe da su planovi da se i dalje nastavi s gradnjom elektrana na ugalj, ali da politički predstavnici u BiH treba sve više da vode računa o tome gdje će tu energiju prodavati, ako EU ograniči korištenje fosilnih goriva.

“Većina naše električne energije je namijenjena za izvoz. Prema tome, ako se već ne vodi računa o uticaju na zdravlje ljudi, treba da se vodi računa o ekonomskom uticaju na odluke koje budemo donosili”, rekao je on. Dodao je da je ekonomska kriza izazvana koronom ujedno i šansa da se nastavi uz pomoć EU investiranje u obnovljive izvore energije, i da je četvrta industrijska revolucija, koja je povezana s pametnim električnim mrežama i digitalizacijom, šansa koju bi trebalo iskoristiti. On je podsjetio da su Albanija i Sjeverna Makedonija gotovo potpuno dekarbonizirale svoju energetiku, jer su u procesu pristupanja EU, i da slične mjere čekaju i BiH ako planira nastaviti evropski put.

U Delegaciji EU su nedavno “Nezavisnim” na ovu temu naglasili da je u analitičkom izvještaju EU navedeno da BiH treba povećati i provesti mjere relevantne kako za energetsku efikasnost, tako i za obnovljive izvore energije.

“Kako bi se osigurao dosljedan i sveobuhvatan razvoj energetskog sektora, vlasti u BiH treba da izrade konkretne akcione planove za djelotvorniju provedbu okvirne energetske strategije zemlje u skladu sa obavezama vezanim za klimatske promjene, kao i da usklade zakondavne okvire na svim nivoima vlasti sa pravnom stečevinom EU u oblasti zaštite životne sredine”, naglasili su oni.

Energetika.ba / NN

.

11.05.2020 · BIH / ENERGETIKA