BIH / ŠTA KAŽU PROIZVOĐAČI ELEKTRIČNE ENERGIJE O “NAPADIMA” ZBOG IZGRADNJE MINI HIDROELEKTRANA


14.10.2020
Povodom sve većeg broja aktivista koji se glasno protive izgradnji mini hidroelektrana na bh. rijekama, oglasilo se i Udruženje proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora u BiH (APEOR) koje ima drugačije mišljenje. “Kontinuirana medijska kampanja usmjerena protiv izgradnje i korištenja malih hidroelektrana u Federaciji BiH je praćena enormnom količinom neistina od pojedinih NVO-a, svjesno šireći dezinformacije među građanima Federacije BiH o malim hidroelektranama”, navodi se u saopćenju. Iz APEOR-a kažu da je stanje drugačije od onoga što se predstavlja u javnosti, na što su kao savjesni građani dužni upozoriti što prenosimo u cijelosti:

 “1. Sve do sada izgrađene male hidroelektrane na teritoriji Federacije BiH, su izgrađene u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima koji su na snazi u Federaciji BiH a koji su u skladu sa EU zakonodavstvom iz ove oblasti.

2. Rad do sada izgrađenih malih hidroelektrana na teritoriji Federacije BiH strogo je zakonski uređen i kontrolisan od strane nadležnih institucija.

3. Male hidroelektrane se grade na DBOT principu što podrazumijeva da su vlasnici koncesija dužni nakon isteka koncesionog perioda, postrojenja u funkcionalnom stanju predati davaocu koncesije na korištenje i upravljanje bez finansijske naknade.

4. Kapaciteti za iskorištavanja malih hidroelektrana u razvijenim zemljama EU ( Austrija, Norveška, Njemačka……) su iskorišteni više od 90 posto, što je dovoljan podatak da su male hidroelektrane ekonomski isplative i ekološki prihvatljive.

5. Samo u Austriji trenutno u pogonu ima preko 4.000 izgrađenih malih hidrolektrana.

6. U 2019. godini u EU i svijetu je izgrađeno dodatnih 15,6 GW kapaciteta u hidropotencijalu, te na kraju 2019. godine ukupni instalisani kapacitet u hidroelektranama iznosi 1.308 GW (10 posto – 15 posto se odnosi na male hidroelektrane).

7. Ne postoji država u EU i svijetu koja ima zakon kojim se zabranjuje gradnja i korištenje malih hidroelektrana, pa se nadamo da Federacija BiH neće postati prva koja je tako nešto uradila (i ako će ovakav potez odgovornih, građane koštati preko 500 miliona eura).

8. Kapaciteti za iskorištavanje hidropotencijala u malim hidroelektranama u Federaciji BiH su iskorišteni oko 10%-15%.

9. Prosječni period povrata investicija u male hidroelektrane izgrađene na teritoriji Federacije BiH se kreće između 10 i 15 godina.

10. Za podsticanje proizvodnje električne energije iz malih hidroelektrana u prosjeku se izdvoji 0,01-0,015 KM/kWh, dok se za ostale vidove iskorištavanja obnovljivih izvora energije podsticaji kreću od 0,04-0,8 KM/kWh, tačni podaci se mogu dobiti od nadležnih institucija (Operator za OIEiEK, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Regulatorna agencija za energiju u Federaciji BiH).

11. Na godišnjem nivou u Federaciji BiH se za podsticaje malim hidroelektrnama izdvoji do 4 miliona KM, dok se za ostale vidove iskorištavanja obnovljivih izvora energije izdvoji između 10 i 12 miliona KM, tačni podaci se mogu dobiti od nadležnih institucija (Federalno ministartsvo energije rudarstva i industrije, Regulatorna komisija za energiju u FBiH-FERK, Operator za OIEiEK).

12. Ne postoji mogućnost isušivanja rijeka usljed izgradnje malih hidroelektrana i svaka daljnja rasprava o ovome je nepotrebna.

13. Do sada je u Federaciji BiH u izgradnju malih hidroelektrana investirano preko 200 miliona KM. Ovim putem želimo da istaknemo da Udruženje APEOR podržava i zastupa vladavinu zakona a ne populističko iznošenje laži i širenja dezinformacija među građanima Federacije BiH, i sve daljnje aktivnosti biće usmjerene u tom pravcu”, poručili su.

Za kraj su dodali da građani FBiH neće nasjesti na priče NVO-a i na taj način nepovratno oštetiti Federaciju BiH i njene građane za stotine miliona konvertibilnih maraka, a sve radi kako kažu iz APEOR-a, ličnih interesa pojedinaca iz nekoliko eko udruženja, prenosi Klix.

Energetika.ba

 

14.10.2020 · BIH / ENERGETIKA