HRVATSKA / ŽENA SA SELA KAO MARKETINŠKI STRUČNJAK


31.10.2017
  Najuzoritija hrvatska seoska žena dolazi s ruba Zagreba, samo 20 minuta od središta grada, i kaže da selo nije kao nekada.

Nije selo više što je bilo prije 20 ili 30 godina, a nije to više niti seoska žena. Tako barem tvrdi Renata Bedeković iz Jakuševca na rubu Zagreba, 20-ak minuta udaljenog od središta Zagreba automobilom, ako krećete u doba dana kada prometne gužve nisu na vrhuncu.

Renata Bedeković nedavno je među 14 kandidatkinja iz 10 županija i Grada Zagreba osvojila titulu najuzoritije hrvatske seoske žene, na 18. natjecanju zaredom, koje organizira udruga Najuzoritija hrvatska seoska žena.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) Bedeković Grad Zagreb prati već godinama. Ove godine Grad je sudjelovao prvi puta i ona je bila njegova kandidatkinja.

Najuzoritija seoska žena iz - Zagreba

Nema u tome, kaže, ništa čudno, iako je bilo komentara kako to da najuzoritija seoska žena dolazi zapravo iz Novog Zagreba, tj. njegovog dijela najpoznatijeg po zagrebačkom smetlištu.

I doista nema ništa čudno - Renatu, njezinog supruga Ivana i sina Marija, nosioca njihovog OPG-a, zatekli smo na njivi, na traktoru. Sezona je sadnje češnjaka.

Bez kredita, ali i godišnjeg odmora

Bedekovići danas obrađuju blizu 40 hektara zemljišta kraj Zagreba, od čega je nešto u zakupu. Bavili su se i trgovinom, veleprodajom, no zatvorili su kad su ih 'okružili' trgovački lanci. Imaju blizu 300 svinja, od kojih je blizu 200 autohtonih crnih slavonskih. Na zemlji proizvode sve potrebno za njihovu prehranu. Muku muče s birokracijom jer trebaju još zemlje. Sve što proizvedu i prodaju. Morat će, kaže, povećati proizvodnju za 20 do 30 posto.

Ne 'peglaju' kartice i ne podižu kredite - troše i investiraju, kaže Renata Bedeković, koliko imaju. Godišnjeg odmora nema jer stoka ne može biti sama, bez hrane i vode. Proizvode prodaju na kućnom pragu, prezentiraju se na sajmovima i manifestacijima, poput onihkoje organiziraju turističke zajednice. Posebno im je veliko tržište Istra, gdje je u mjestu Sveti Petar u šumi članica upravog odbora manifestacije S klobasicom u Europu.

"Oni su zaista, mogu reći bez imalo nekakve ljubomore, Istrijani su zakoračili deset koraka iznad nas i oni zaista svog malog poljoprivrednika toliko motiviraju, toliko ga prezentiraju, organiziraju te manifestacije i toliko pozivaju te turiste na mala seoska gospodarstva i oni ne kupuju od nikoga ništa - znači ti prodaš to turistima i svima onima koji pokucaju na tvoja vrata i njima ponudiš isključivo svoj proizvod".

"Vjerojatno svi misle da je Grad Zagreb srce Zagreba, Trg bana Jelačića, Ilica, Frankopanska i to. Oni nisu upoznati s time da Grad Zagreb ima i svoj ruralni dio, odnosno svoje gradske četvrti gdje vrlo marljivi ljudi također se bave poljoprivredom, stočarstvom, svinjogojstvom, ljudi imaju farme. Uzgajaju povrće. Pa di su vam Sesvete, Dubrava, sva ona sela, Prigorje...pa to je sve Grad Zagreb, di je cijela Brezovica, Novi Zagreb Istok, Novi Zagreb Zapad. Tako da imam kaj reći", kaže Renata Bedeković.

Što je presudilo da pobijedi, kaže, ne zna. Možda komunikativnost - trudila se, kaže, šarmirati stručni sud, u kojem je bila i državna tajnica Ministarstva poljoprivrede koja joj je, kaže, postavljala najteža pitanja.

No, zna da je za uspjeh bitno obiteljsko zajedništvo, gdje gazdarica ima vjerojatno ključnu ulogu. Za nagradu imat će priliku prezentirati sebe, svoj OPG i Hrvatsku u Europskom parlamentu.

"Ja bih bila sebična kada bih rekla da ja sve to u svojoj obitelji radim, znači da obrađujem 35 do 40 hektara. Vi morate imati složnu, marljivu i vrijednu obitelj u prvom redu. Ja mislim da je onda to i zasluga majke, odnosno gazdarice u kući, koja tu svoju obitelj okuplja, koji će uvijek naći na svoj stolu topli obrok, znači kada oni dođu s polja, ako si ti cijeli dan ili od podne, 10 sati do popodne do četiri sata si na polju i sada ne nađeš topli ručak, ili da te netko dočeka, da ti je oprano, skuhano, počišćeno, da ti je netko išao patiti računa, imamo dvoje unučadi, brinem se i o tome kada snaha radi, čuvam i svoju unučad".

Na raspolaganju lokalnoj zajednici

Iako natjecanje i titula izaziva konzervativne konotacije, smisao i cilj je zapravo isticanje važnosti seoske žene, njezinog rada i uloge u uspješnosti kućanstva i OPG-a, ravnopravnosti i emancipacije.

Stoga je i društvena aktivnost također nešto što se boduje. Tu pogotovo ima reference - bila je predsjednica Mjesnog odbora u Jakuševcu, sada je članica Vijeća gradske četvrti Novi Zagreb istok, predsjednica lokalne eko-udruge, članica pastoralnog vijeća. Na mnoge načine na raspolaganju lokalnoj zajednici.

"Danas u prvom redu nije seoska žena ono kaj je bila prije 20 - 30 godina. Danas seoska žena mora biti društveno aktivna, mora biti školovana, poznavati internet, informatički sustav, da bi ti uopće mogao imati pojma o nečemu. Ne možeš ti nešto raditi, a da nisi upoznat i sa zakonima i s pravilima, poslovnicima, pogotovo na svom gospodarstvu. Moj posao je, i na svom gospodarstvu, marketing, prodaja, znači ti moraš raditi s kupcima. Ali ako si miran, povučen, ako ne znaš reći 'a', kak' ćeš onda? Moraš imati ono nešto, nije selo što je nekad bilo, bilo kod Zagreba bilo negdje daleko".

Renata je u Jakuševac stigla 1983. godine iz svog sela Lukavec u Turopolju. Ovdje se udala za Ivana Bedekovića. Njezina obitelj nije imala veliko gospodarstvo, zapravo gotovo ništa.

"Tako da sam naprosto bila prisiljena prihvatiti, jer kod nas se uvijek veli i tako su me moji odgajali, da se kuća ne okreće po snahi, nego snaha po kući u koju dođe, tako sam se i ja okrenula tom našem tradicionalnom načinu života, odnosno prihvatila sam to gospodarstvo kako je i bilo. Ali kad sam došla na imanje koje ima 300-400 svinja i 20 komada rogatog blaga, mene je skoro 'žlag' strefil, pala sam skoro u nesvijest. Međutim, zasukala sam rukave, zajedno sa svojim suprugom krenula u tu životnu avanturu".

'Od rada se može živjeti, ali treba zasukati rukave'

Od poljoprivrede se, tvrdi, itekako može živjeti. Ali mora se raditi - mnogo i mukotrpno.

"Imam osjećaj da u nekim dijelovima naše zemlje ljudi misle da će im negdje cvjetati ruže, to iseljavanje, odlazak naših mladih u zemlje ili EU-a ili bilo gdje dalje, oni misle da tamo neće trebati raditi. Pa i ovdje od rada se može živjeti, ali moraš zasukati rukave, moraš raditi - ako imaš barem jedan mali komadić zemlje. Pogotovo nama koji živimo blizu velikih gradova - pa tu ti je tržište odmah nadomak ruke, nemaš troškova transporta, nemaš nekakvih dodatnih investicija koje moraš ulagati".

U OPG-u angažirana je cijela obitelj. Djeca su fakultetski obrazovana. Sin Marijo bavi se crnim slavonskim svinjama. A njegova majka, kaže, doslovno svime.

"Rad od jutra praktički do mraka, sudjelovanje u svemu - od polja, od života i organizacije za svoje mjesto. Znači, sudjelovanje maksimalno i na svom OPG-u, a i za svoje mjesto Jakuševec i za svoje mještane".

Suprug Ivan kroz smijeh kaže da su i njega nakon izbora već deklarirali kao nauozoritijeg seoskog muža. Supruga je, kaže, podrška i pomoć u svemu. Ne samo kao seoska žena, nego kao žena i supruga uopće.

Kriterij prepoznatljivog proizvoda

Za sudjelovanje u natjecanju brojni su kriteriji - jedan od njih je prepoznatljiv proizvod koji na tržištu uspijeva već godinama. U njihovom slučaju to su proizvodi poput kulena od autohtone crne slavonske svinje, ali i razne druge suhomesnate delicije koje su bile prezentirane na stolu Renate Bedeković.

Sve, tvrdi, domaće i bez ikakvih aditiva, zdravo i ukusno za konzumirati za svakoga i, kako kaže, vrhunske kvalitete - ono što se konzumira u kraju iz kojeg kandidatkinja dolazi i na njihovom vlastitom stolu.

Stoga postoji i komisija koja prije samog natjecanja obilazi kandidatkinje u njihovim domovima, odnosno njihovim gospodarstvima i boduje osim proizvoda i proizvodnje i komunikativnost, gostoprimstvo, domaćinstvo, društveni angažman...

Kandidatkinje su morale nositi i narodnu nošnju iz svog kraja - Renata je osvojila nagradu i za najbolje očuvanu nošnju.

"Ima sve najbolje predispozicije kaj može jedna žena imati. Ona je prije svega kućanica, domaćica, jako puno smo se posvetili toj poljoprivredi, tome stočarstvu, tim našim proizvodima. Ne znam kaj bi rekel - sve moguće vrline kaj jedna žena može imati, ima ona. Ona je u principu žena za sve - hoćete i u grad da ide s bilo koji nivoom ljudi ona se može razgovarati, na svim područjima je ona aktivna i na svim područjima su je ljudi u biti prihvatili. Jako je komunikativna i zato sam je i oženil' u krajnjem slučaju", kaže Ivan kroz smijeh.

Natjecanje svake godine privlači sve više pažnje institucija i i zainteresiranih strana poput udruge poslodavaca.

Promoviranje ženskog rada i proizvoda

Ove se godine, kaže predsjednica udruge Katica Jerleković, uključilo i Ministarstvo poljoprivrede - obećano im je da će se angažirati da se u natjecanje uključe sve županije.

Financiranje je teško - košta i županiju koja ga organizira, a organizira županija iz koje je stigla prethodna pobjednica. Ministarstvo je ove godine, kaže, dalo veliki prilog.

Nosioc projekta je svih ovih godina Zagrebačka županija, no njihova sredstva, kaže, pokrivaju skroman dio izdataka.

"Ostatak smo znali pisati na sve koje toliko rade, moguće županije, natječaje, moljakali smo se kao zadnji prosci. Jako žalosno za žene koje toliko rade", kaže Jerleković.

Izbor se uvijek održava povodom Svjetskog dana seoskih žena i cilj je, kaže, doprinos ravnopravnosti položaja žena i pomoću promoviranju njihovog rada i proizvoda.

"Te žene mnoge su zakinute, degradirane, nemaju pravo na porodiljni, nemaju pravo na bolovanje, one su žene koje moraju 365 dana raditi na svojem imanju jer ih nitko ništa ne pita i one na kraju imaju krajnji proizvod koji jako teško plasiraju, jedino na nekim sajmovima i to, i ovim putem im pomognemo da se marketinški i drugačije zna za te žene", zaključuje Jerleković.

 

Izvor: Al Jazeera

31.10.2017 · HRVATSKA / / HRVATSKA_/_RENATA_BEDEKOVIĆ_SELO_POLJOPRIVREDA_OPG_UZORITA_ŽENA_IZBOR_NATJECANJE_GOSPODARSTVO_STOČARSTVO_RATARSTVO