BIH / ŠAROVIĆ: ZBOG SANKCIJA ENERGETSKE ZAJEDNICE MILIONSKE ŠTETE


12.11.2017
Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović u intervjuu za Anadolu Agency (AA) rekao je kako generalno podržava ideju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o formiranju carinske unije Zapadnog Balkana iako je, kako kaže, svjestan tih rizika koji se navode u smislu dominacije, prvenstveno Srbije.

"Ta ideja ima šansu da uspije ukoliko svi stanu iza nje ili ukoliko napravimo dogovor za stvaranje još boljeg ambijenta za ekonomiju, trgovinu i prekograničnu saradnju u ovim zemljama. Okosnica je CEFTA, a sada treba da vidimo šta u okviru CEFTA možemo još da nadogradimo i da stvaramo što širi prostor slobodne trgovine, ali u punom smislu te riječi. Da li možemo da dostignemo carinsku uniju što je vjerovatno krajnji cilj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ne znam, jer neke od zemalja imaju rezervu spram toga", kazao je Šarović.

 

 

 

Zbog sankcija Energetske zajednice milionske štete

 

Ali, naglasio je, čini mu se da i one zemlje koje imaju rezervu spram prijedloga srbijanskog predsjednika Vučića, su spremne da se u okviru CEFTA-e "gradi i nadograđuje ta kuća kako bi ona mogla biti još bolja".

 

"Možda ne bi bila u punom smislu carinska unija, ali bi ličila na jedno potentno, bogato tržište slobodne trgovine i ja mislim da bi to bio uspjeh. Možda da idemo korak po korak. Možda nema sada spremnosti za baš full varijantu koju predlaže predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ali za napredak svakako postoji", poručio je Šarović.

 

Šarović je rekao kako je kao član Energetske zajednice BiH pod sankcijama tog važnog energetskog tijela pod okriljem Evropske komisije zbog neispunjavanja obaveza na koje se ranije obavezala, a to je prije svega usklađivanje bh. zakonodavstava sa najnovijim standardima Evropske komisije u toj oblasti, odnosno tzv. Trećeg energetskog paketa.

 

"Da bi ove sankcije bile ukinute neophodno je da donesemo zakon na nivou države, zakon o regulatoru električne energije i gasa, prenosu i tržištu električne energije, zakon koji praktično usaglašavamo evo već dvije godine pod nadzorom Energetske zajednice. Taj zakon je gotov, na njemu smo zajednički radili entitetski ministri i ja i naši eksperti iz tri ministarstva iz RS-a, FBiH i Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. No, još nije upućen u proceduru zbog nedostavljanja mišljenja dva entiteta. Upravo smo zbog ovog ogromnog kašnjenja, zbog kojeg trpi cijeli energetski sektor zemlja pod lupom", upozorava Šarović.

 

Krajnje je vrijeme, naveo je Šarović, na šta BiH i upozorava Energetska zajednica "da ukoliko želimo da izbjegnemo i nove sankcije, nove oblike sankcionisanja zemlje taj zakon treba da uputimo u proceduru za usvajanje".

 

Blizu dogovora sa Turskom

 

Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH govorio je o štetnosti sankcija Energetske zajednice po BiH.

 

"Prije svega, kredibilitet zemlje nije dobar, odnosno zemlja nije na dobrom glasu zbog toga u energetskom svijetu koji je vrlo vrlo jak. U praktičnom smislu mi već godinama nemamo investicija u oblasti gasa i te investicije su pod embargom. Prijete nam i neke druge finansijske sankcije koje su na stolu i mi ćemo ih vjerovatno osjetiti u Prištini u decembru ove godine na sastanku Energetske zajednice. U zastoju je i projekt koji je ranije prošao na Samitu za Zapadni Balkan, a to je 400 kilovoltni dalekovod Srbija-Crna Gora-BiH s ishodištem u Višegradu, u našoj hidroelektrani", navodi Šarović.

 

I mnogo toga drugog, kaže Šarović, po njemu je velika šteta, kao i to što ne prepoznamo i što ne krenemo u implementaciju onih obaveza na koje smo se praktično ranije obavezali da ćemo učiniti.

 

Šarović je istakao da BiH generalno ima dobar Sporazum o slobodnoj trgovini s Turskoj, bolji nego što ga je imala Srbija.

 

"Mislim da je i sada bolji bez obzira na dogovor koji je nedavno postignut. U pregovorima mi smo željeli da ovaj dosadašnji sporazum još više unaprijedim. Željeli smo da novi sporazum ne ide ispod standarda ovog sporazuma, odnosno da ne donesemo zemlji lošiji sporazum. Naprotiv, da on bude i nešto bolji. U tom smislu usaglašavamo određene stavke i blizu smo tog sporazuma", rekao je Šarović.

 

On je istakao da bi turska strana željela da za nekoliko roba odredi količinski nivo izvoza iz BiH. S druge strane spremna je, navodi Šarović, da na listu onih proizvoda koje bi mogli slobodno da se izvoze u Tursku stavi neke nove proizvode kao što je jagnjeće meso, kozije meso, meso peradi, kavurmu i povećanu količinu junećeg i goveđeg mesa sada u kvoti od 10.000 tona.

 

"S druge strane, pregovaramo oko javnih nabavki i tržišta usluga što je interes turske strane i blizu smo, ali ne mogu zaista reći kada ćemo to konačno završiti. Nadam se što prije", naveo je Šarović.

 

Piletina i jaja na tržištu EU

 

Šarović je istakao da je pozitivno mišljenje inspekcije Evropske komisije za zdravlje, hranu, reviziju i analizu, poznatija pod nazivom Dablinska inspekcija za izvoz pilećeg mesa iz BiH veliki korak.

 

"Svakako ta dozvola znači mnogo za BiH jer ćemo na ovaj način biti zemlja koja proizvodi hranu ove vrste s najvišim standardom koji se priznaje u EU što taj rejting zemlje podiže na veći nivo. I bili bi jedna od rijetkih trećih zemalja kojoj je dozvoljen uvoz u EU. Taj sektor u BiH je vrlo razvijen. On je izvozno orjentisan. Izvozimo u zemlje CEFTE više nego uvozimo što je rijetkost, kod nas je obično obrnuto. Ranije smo izvozili do njenog ulaska u EU i u Hrvatsku. Tako da se praktično otvaraju nove perspektive za peradarski sektor i prerađivački sektor u BiH. Mislim da su oni sposobni da i osvajaju nava tržišta i da povećavaju svoju proizvodnju", naveo je Šarović.

 

Naglasio je da trenutno izvozimo iz BiH oko 10.000 tona na godišnjem nivou, te da misli da smo, kao BiH, spremni i za 15.000 tona.  

 

"Naša je nada i možda više od toga, naša očekivanja su da će pitanje izvoza konzumnih jaja iz BiH da bude u paketu s pilećim mesom. No, vidjet ćemo da li ćemo u tome uspjeti. Ako u tome ne uspijemo istovremeno onda neće proći mnogo vremena kada ćemo i na listu dozvoljenih proizvoda za izvoz staviti i konzumna jaja", istakao je Šarović.  

 

Kada je u pitanju izvoz pilećeg mesa iz BiH u EU, Šarović naglašava da smo sada u proceduralnom procesu".

 

"Vjerujem da ćemo konačan izvještaj dobiti u narednih sedam-deset dana. To zavisi od inspekcije, ali, to su realni rokovi. I nakon toga praktično, a očekivanja su naša da izvještaj bude pozitivan, slijedi upis BiH, a nakon saglasnosti svih članica EU u proceduri koja traje mjesec dana. Ne sumnjamo da će se to desiti. Sve to ukazuje da bi ta dozvola svakako bila u ovoj 2017. godini", poručio je Šarović.

 

BiH izgubila 150 miliona eura

 

Šarović je rekao kako očekuje i duplo veći izvoz voća i povrća u Rusiju u 2017. godini u odnosu na godinu ranije.

 

"Vidjet ćemo na kraju bilans. Mislim da će on zaista biti značajan. Očekujem dalji rast izvoza farmaceutskih proizvoda, lijekova u Rusku Federaciju što je značajan prodor kompanija iz BiH, prije svega Bosnalijeka. Ali, očekujem da u što skorije vrijeme dostignemo standard i dobijemo dozvolu za izvoz hrane životinjskog porijekla, prije svega različitih vrsta crvenog mesa, mesa peradi, hrane od životinjskog porijekla, mlijeka i mliječnih proizvoda. Znamo u skladu sa nalazima ruske inspekcije koja je bila kod nas prije izvjesnog vremena koje su to mjere koje treba da preduzmemo, odnosno nedostaci koje treba da otklonimo. Ostalo ih je još dva-tri ako mogu tako da ih nazovem brojem i vjerujem da je to dostižno", rekao je Šarović.

 

Šarović je govorio i o šansama BiH kroz povlačenje sredstava iz instrumenata predpristupne pomoći (IPA), te propuštenim šansama BiH zbog neusvajanja strateških dokumenata.

 

"Ovaj odgovor će na neki način da bude izražen u brojkama, što javnost nekada najviše i voli. BiH već nekoliko godina pokušava da donese strategiju ruralnog razvoja zemlje, a to je obaveza po državnom zakonu iz 2008. godine. Samo od 2012. do 2017. godine obzirom da nismo mogli povlačiti sredstva za poljoprivredu BiH je izgubila najmanje 150 miliona eura. Mi smo u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH postigli saglasnost i obezbijedili stručnjake, logistiku i sredstva od USAID-a, GIZ-a i švedske SIDA i zajedno sa entitetskim ekspertima i radnim tijelima sačinili smo nacrt strategije ruralnog razvoja BiH i uputili je entitetima na mišljenje", naveo je Šarović.

 

 

 

Na raspolaganju 75 miliona eura od IPA fondova

 

Ukoliko ta mišljenja, kaže Šarović, dođu u narednih nekoliko dana ili par sedmica imamo šansu, kao država BiH, da uđemo u programiranje za IPA do 2020. godine.

 

"To programiranje vrijedno je 75 miliona eura za tri godine. Toliko možemo da povućemo. Samo zbog toga što smo uložili napor u Ministartsvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BIH i izradili radnu verziju ove strategije ruralnog razvoja Evropska komisija nas nagrađuje sa 25 miliona eura. A, ako damo pozitivna mišljenja u entitetima i nakon toga Ministarstvo spoljne trgovine i ekonosmkih odnosa BiH uputi u Parlamentarnu skupštinu BiH ovaj dokument dobit ćemo, odnosno imamo na raspolaganju 75 miliona eura. Ali, možete da zamislite šta nam slijedi dalje, ako smo znači samo simbolično zbog toga što smo uložili ovaj napor da je Evropska komisija dozvolila da uđemo u programiranje i to upravo ovih dana radimo sa 25 miliona eura", naveo je Šarović.

 

Slično je, naglašava Šarović, u oblasti zaštite prirodne okoline.

 

"Usvojili smo strategiju, na sreću, i sada nam je na raspolaganju za IPA do 2020. godine oko 70 miliona eura i ušli smo u programiranje i treba da predložimo odgovarajuće projkete.

 

Rusija bi mogla ostati posljednja u pregovorima BiH za WTO

 

Priča o ministarstvu poljoprivrede na nivou BiH, je kaže Šarović, stara tema i postoji uvijek zagovornika za takvo ministarstvo i onih koji su protiv toga.

 

"Kada bi smo ispunjavali sada samo obaveze prema ovom zakonodavstvu kakvo imamo mi bi učinili veliki napredak. Ali, ni ovako, rekao bi, decentralizovan sistem nije problem. Mi smo spremni da to pratimo i da on funkcioniše. Tako da moguće je da bude takvih zahtjeva. Ne znam kakav će da bude epilog toga i to je vrlo, vrlo složeno pitanje. Ja smatram da bi svaka priča o novoj instituciji ili novom prenosu nadležnosti prestao ukoliko bi se ponašali normalno i implementirali ono zakonodavstvo koje nam je sada na raspolaganju. Samo zbog neimplementiranja onoga na što smo se sada obavezali, jačaju one snage koje zagovaraju neku novu centralizaciju. Znači, uradimo ono što smo zakonima sada preuzeli i mislim da bi to bilo zaista dovoljno", naglasio je Šarović, upitan da li će u narednim fazama pristupa EU iz Brisela insistirati na uspostavi državnog ministarstva poljoprivrede.  

 

Šarovićeva očekivanja su, kaže, bila da se svi pregovori oko članstva BiH u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) završe do kraja ove godine.

 

"Da li ćemo uspjeti, optimist sam i dalje. U samoj završnici smo pregovora s Ukrajinom i Brazilom. Mislim da nam je taj cilj dostižan i najozbiljniji su pregovori s Ruskom Federacijom. Moguće je da u pregovorima ostane samo Ruska Federacija. U posljednjim razgovorima koje sam imao u Moskvi prije dvije-tri sedmice kada sam im nagovijestio tu mogućnost, oni su rekli da ne bi voljeli da oni budu posljednja zemlja, jedina zemlja s kojom BiH pregovara za pristup WTO. Ta uloga je uvijek nezahvalna jer se onda rekao bih, targetira na tu zemlju kao zemlju koja je prepreka da potencijalni kandidat uđe u članstvo WTO. To mi daje na neki način osjećaj i uvjerenje da Rusije ne bi željela da dugo pregovara s nama i da bude smetnja pristupa BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji", naglasio je Šarović.

 

Pomoći ljudima da ostvaruju bolju saradnju između BiH i Kosova

 

Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović govorio je i o odnosima BiH i Kosova.

 

"Što se tiče samih procedura i trgovine, certificiranja, dozvola i ostaloga to smo posljednih godina unaprijedili i nemamo tih vrsta barijera. Ranije smo imali problem s nazivom, sa zvjezdicom, bez zvjezdice kada je u pitanju obilježavanje Kosova, vraćanja sa granice, mnogo toga drugog. Ključni problem sada je olakšavanje viznog režima i olakšavanje posjeta delegacija privrednika, poslovnih ljudi jednih drugima. To je ono što je na neki način limitirajuće. Sa naše strane smo, mislim na Savjet ministara BiH ukazivali i Predsjedništvu BiH i Ministarstvu spoljnih poslova BiH u smislu da se to olakša", kaže Šarović.  

 

Pitanje priznanja Kosova, navodi Šarović, je nešto savsim drugo. To je, naglašava, veoma teško političko pitanje i nema saglasnosti o tome.

 

"Potpuno je jasno da od toga nema ništa. Ali, to ne znači da ne možemo olakšati kretanje ljudi uopšte, ne samo onih koji se bave biznisom nego uopšte građana. Mi smo blizu, postoje i lične i porodične veze i tako dalje, a biznis je razvijen. I u interesu BiH je da ne otežavamo tu vrstu komunikacije nego da je upravo olakšavamo kako bi time i BiH profitirala, ako hoćete da to kažem na takav način", poručio je Šarović.

 

Bolja saradnja sa Turskom, Kinom, Rusijom i zemljama Zaljeva

 

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kaže Šarović, u narednom periodu ima mnogo prioriteta. Željeli bi, navodi, da ako se ne završi u ovoj godini svakako da početkom iduće godine budu okončana pitanja oko zakonodavstva, odnosno donošenja nekoliko ključnih zakona koji se pominju, strategije i energetike i za ruralni razvoj.

 

"Mislim da je to vrlo važno. Željeli bi da produbimo naše odnose s nekim zemljama s kojim možemo da ostvarimo bolju ekonomsku saradnju ne samo zemlje CEFTA-e, ne samo zemlje EU nego Rusija, Kina i Turska kao važne zemlje, ali i zemlje Zaljeva koje sve više interesuju robe iz BiH. Naš cilj je apsolutno članstvo u WTO, ako ne na završnom samitu u decembru u Argentini onda u 2018. Mislim da apsolutno to ne bi trebali propustiti, takvu priliku. Željeli bi da dalje napredujemo u zakonodavstvu i dostizanju standarda u EU za one proizvode koje još ne možemo da izvozimo u EU. Napast ćemo svakako kroz projekat ispunjenja uslova za crveno meso, te konzumna jaja, ako to ne stignemo sada. Crveno meso bi, naime, ostalo posljednje od ključnih proizvoda. Ima i mnogo toga još. Mislim da bez obzira na rovitu, turbulentnu političku situaciju da ćemo mi odgovoriti svojoj svrsi i biti uspješni u 2018. godini", poručio je u intervjuu za AA MIrko Šarović, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

 

 

 

Energetika.ba / AA

 

12.11.2017 · EVROPA / BIH