BIH / NASTAVNICI PORIČU NASILJE MEĐU UČENICIMA, IAKO MU SVJEDOČE / PIŠE: SAIDA MUSTAJBEGOVIĆ


02.12.2017
Iznenadilo nas je da pedagozi i nastavnici većinom ne žele pričati o nasilju i negiraju svaki vid postojanja, a onda negiraju sebe navodeći primjere sa kojima su se sretali, kaže se u studiji TPO fondacije.

"Nastavnici poriču nasilje, a onda u razgovoru navode konkretne slučajeve koje su primijetili ili su im nazočili", jedan je od zaključaka nedavno urađenog istraživanja o Vršnjačkom i rodno-zasnovanom nasilju u osnovnim školama u BiH, provedenom u trideset osnovnih škola u Sarajevskom, Hercegovačko-neretvanskom i Srednjobosanskom kantonu.

U jednom dijelu istraživanja TPO Fondacije iz Sarajeva, učestvovao je 151 nastavnik, dok je u drugom dijelu intervjuirano 29 pedagoga, psihologa i socijalnih radnika.

U uvodnom dijelu 'baseline' studije „Vršnjačko i rodno-zasnovano nasilje u osnovnim školama u BiH“ ističe se da nasilje u školi nije nova pojava, ali i da je prisutna neinformiranost kako primijetiti znakove, analizirati profile sudionika i proučavati faktore rizika za pojavu nasilja u školi.

Evidentan je i problem nedostatka jedinstvenog odnosa škola prema nasilju, pa upućuju alarmantan poziv svim nivoima društva na sistemski pristup problemu nasilja u školama. Nasilje je u posljednjim decenijama promijenilo oblik - ono fizičko, koje je bilo lakše detektovati - sve češće je verbalno čije se posljedice odražavaju na mentalno zdravlje učenika.

Melika Šahinović iz TPO Fondacije kaže: „Iznenadilo nas je tokom istraživanja da pedagozi i nastavnici većinom ne žele pričati o nasilju i negiraju svaki vid postojanja, a onda negiraju sebe jer u toku razgovora, uz obaveznu anonimnost, navedu primjere sa kojima su se sretali“. Dodala je da je da je istraživanje pokazalo veliku zastupljenost psihološkog nasilja i da ne postoje dovoljno dobri mehanizmi za prevenciju kao ni dovoljno adekvatne pomoći za žrtve. 

„Razgovori sa nastavnicima i pedagozima otkrili su nedovoljnu informiranost o terminu i definiciji nasilja pa smo često slušali kako fizički obračun ili verbalno maltretiranje jednog ili grupe učenika usmjeren ka drugom nije nasilje, kao što nasiljem ne možemo zvati slučaj u kojem se vodi internet – Facebook inicijativa  o prikupljanju tzv. lajkova, odnosno traženje podrške vršnjaka za isključenje određenog učenika/učenice iz društva“, piše u publikaciji o gore navedenom istraživanju čije autorstvo potpisuju Melika Šainović i Alma Jeftić. 

Ističe se da u većini slučajeva okarakterisanih kao gurkanje, trač ili pubertetska ljubomora, oni ne reaguju. Ipak u intervjuu rađenom u Srednjobosanskom kantonu navodi se: „U društvu i lokalnoj zajednici vršnjačko nasilje predstavlja ogroman problem, općenito nasilje se u društvu tolerira kao nešto dozvoljeno ili općeprihvaćeno normalno ponašanje. Nasilje se dešava na putu od škole do kuće ili obrnuto, ali ga u školi nema.“

Internet nasilje

Melika Šahinović naglasila je da je internetsko nasilje, koje se često naziva 'nevidljivim nasiljem' jer se teško kontroliše, jedno od najzastupljenijih i najopasnijih oblika nasilja, kako u ruralnim tako i u urbanim školama. U intevjuu urađenom u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, jedan ispitanik je kazao: „Verbalno nasilje, ogovaranje, je zastupljeno najviše, fizičko je manje, jer je ono više vidljivo i momentalno se kažnjavaju učenici za takvo ponašanje. Ne razlikuju se oblici kod djevojčica i dječaka, verbalno nasilje je zastupljeno i kod jednih i kod drugih skoro podjednako, neprikladan govor, ogovaranje.“

Također, istraživanje je pokazalo da je izoliranje kojom su izloženi pojedini učenici, jedan od težih oblika psihološkog nasilja, te da su djevojčice češće žrtve ovog oblika nasilja nego dječaci. Neki od simptoma su kada učenici, koji su do tada odlični, promijene ponašanje. Dok kada je riječ o internetskom nasilju, ispitanici su mišljenja da uglavnom roditelji kod kuće ne znaju na kojim internetskim stranicama dijete provodi vrijeme, s kim se dopisuje, ko mu je društvo, što je dodatni problem.

„Sagovornici koji otvoreno govore o prisustvu nasilja u školi su nastavnici dužeg radnog staža i tvrde da nasilje postaje sve veća opasnost za nove generacije i društvo općenito,“ navodi se, između ostalog, u zaključcima i preporukama istraživanja. Stručnjaci koji rade u prosvjeti detektirali su internet kao jedan od ključnih oblika nasilničkog ponašanja a u studiji se preporučuje da treba utjecati sa svih društvenih nivoa na educiranje roditelja i učenika o opasnostima interneta kao i veću kontrolu i cenzuru određenih sadržaja.

„Čini se da su nastavnici i roditelji nemoćni u suzbijanu internet nasilja zbog napretka tehnologije s jedne strane i neinformisanosti s druge strane. Često je fokus roditelja usmjeren da omogući ono što i druga djeca imaju, naprimjer pametne telefone, pri tom se zanemaruju potencijalni rizici i opasnosti korištenja interneta dolazimo do potencijalnih opasnosti koje sa sobom nose određene oblike nasilja, izazivaje disocijalizacije, agresivnosti, introvertnosti...“, kazala je Melika Šainović.

Inače, TPO Fondacija je početkom 2017. godine, počela realizaciju trogodišnjeg projekta pod nazivom „Vršnjačko i rodno zasnovano nasilje u školi.“ U okrviru tog projekta urađena je i gore navedena baseline studija. Cilj istraživanja je da se ustanovi stanje u školama i da se dobije povratna informacija koja vrsta podrške je potrebna nastavnicima, učenicima i roditeljima. Projekat je rezultat saradnje TPO Fondacije i Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona i Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona.

„Kroz višegodišnji program prevencije vršnjačkog i rodno zasnovanog nasilja fokus je stavljen na jačanje saradnje nastavnika/djece/roditelja. Taj trokut ključ je za uspješnu saradnju i zato nam je moto ovogodišnjeg programa šesnaest dana aktivizma Djeca su vaše ogledalo“, kaže Šahinović.

Borba sa posmatračima nasilja

Zanimljivo je da se opis ponašanja modernih nasilnika i žrtava nasilja tokom istraživanja preklopio, dok su u gotovo svim slučajevima posmatrači po strani dok se ispred njih dešava nasilje. Razloga je za to puno, a jedan od važnih jeste strah. Šahinović je istakla da su do sada, uz baseline studiju, u TPO Fondaciji izradili i publicirali dva priručnika koja bi trebala nastavnicima pomoći u radu sa djecom ali i saradnji sa roditeljima. Jedan priručnik se zove Prevencija i smanjenje vršnjačkog i rodno-zasnovanog nasilja u školi: Jačanje kompetencija u radi s djecom, a drugi je Prevencija i smanjenje vršnjačkog i rodno-zasnovanog nasilja u školi: jačanje kompetencija u radu s roditeljima.  

Istraživanje je pokazalo da su nastavnici svjesni nasilja, ali da ga ne smatraju suviše učestalim te da ga karakterišu kao „fizičko nasilje i oblike psihološko socijalne agresije“. Za razliku od Hercegovačko-neretvanskog i Srednjobosanskog kantona, u Kantonu Sarajevo veći broj ispitanika tvrdi da poznaju značenje pojma 'rodno zasnovanog nasilja' te su informacije stekli na više seminara kojima su prisustvovali u organizacijama nevladinog sektora.

„Neophodno je raditi na prevenciji kroz edukativne aktivnosti koje potiču empatiju, plemenite osobine kod učenika koje potiču na izgradnju istinskih prijateljstava,“ zaključila je Šahinović koja je, radeći na ovom istraživanju, dosta vremena provela uvjeravajući učesnike da su intervjui anonimni. Njeno iskustvo je da se u Kantonu Sarajevo manje otvoreno govori o nasilju u poređenju sa druga dva kantona u kojima su istraživanja rađena. Smatra da je jedan od razloga šutnje u Sarajevskom kantonu strah od sistema, utjecajnih roditelja ili direktora, zaštićene djece, strah od lične odgovornosti.

Sama TPO Fondacija u okviru svojih aktivnosti na više načina radi sa mladima na prevenciji nasilja. Jedana od važnih kontinuiranih višegodišnjih aktivnosti realizira se u okviru 16 dana aktivizma – mladi ljudi se potiču na crtanje stripova u okviru kojih se tematizira nasilje. Navedene publikacije i studija dostupne su na stranici www.tpo.ba.

Izvor: Al Jazeera

 

02.12.2017 · SARAJEVO / BIH / VRŠNJAČKO_NASILJE / NASILJE / DJECA / ODGOJ / OBRAZOVANJE / SAIDA_MUSTAJBEGOVIĆ /