NEMAČKA / SZABO: POST MERKEL ERA /BILJANA JOVIĆEVIĆ


03.12.2017
•Njemačka će vjerovatno uspjeti da sastavi manjinsku vladu i pored toga što kancelarka Angela Merkel nije sklona takvom rješenju, smatra Stephen Szabo (Stiven Sabo) sa američkog Instituta za savremene njemačke studije (AICGS) na Univerzitetu Johns Hopkins. Szabo, međutim, vjeruje da smo nakon neuspjeha u formiranju vlade Njemačke, dva mjeseca nakon parlamentarnih izbora, ušli u post Merkel eru, u kojoj će kancelarka ostati na sceni još koju godinu, ali oslabljena i bez prave liderske snage. Sa slabom Merkel i EU ostaje bez pravog lidera, a novi se neće pojaviti još neko vrijeme.  

•RSE: Kako su gospođa Merkel i s njom Njemačka, ali takođe i ostatak Evrope, došli u ovo tešku, a možda i opasnu situaciju, s kolapsom pregovora o formiranju vlade?

Szabo: Ja ne bih rekao da je opasna, rekao bih da je situacija u kojoj neće biti lako utvrditi šta će biti sa njemačkim liderstvom i mislim da će zbog toga biti mnogo unutrašnjeg preispitivanja. Opasna je u smislu da nećemo imati snažno njemačko liderstvo, ali neće doći do kolapsa zemlje.

Pretpostavljam da će Merkel ostati kancelarka, vjerovatno na čelu manjinske vlade, što će značiti da će imati dovoljno podrške u parlamentu za generalno proevropsku poziciju, tako da u smislu vanjske politike ne bih rekao da dolaze velike promjene.

RSE: Ali gospođa Merkel je nakon kolapsa pregovora rekla da ona nije za manjinsku vladu?

Szabo: To je istina, to je ono što je ona rekla i, naravno, ona sada pokušava da formira koaliciju sa Socijaldemokratama (SPD) i može se dogoditi da u SPD-u i pristanu, ali ja nijesam uvjeren. Osim toga, tu odluku ne donosi ona, odluku o tome donosi predsjednik (Frank-Walter Steinmeier). On može odlučiti hoće li imati nove izbore ili će insistirati na manjinskoj vladi. Ja sam saglasan da bi Merkel više voljela nove izbore, a ne da formira manjinsku vladu, ali ona nema zadnju riječ o tome.

RSE: Predsjednik Steinmeier, bivši lider SPD-a, pokušava da gurne sve mainstream stranke prema koalicionom sporazumu ponovo, mislim na takozvanu "veliku koaliciju" pomenuli ste je. Vi ne mislite da je to realna mogućnost?

Szabo: To je mogućnost kojoj bih dao 25 posto šansi da se ostvari. Jer još uvijek postoji snažan otpor tome u Socijaldemokratskoj stranci, unutar njihove baze, jer se tome ne protivi samo lider stranke (Martin Schulz). To je odluka koja bi morala da ide na svim nivoima partije, a mislim da je za to veoma teško dobiti većinu unutar SPD. To jeste mogućnost, ali vjerujem da je mnogo izvjesnije da će morati da idu na rješenje manjinske vlade u kojoj će Socijaldemokrate igrati neku ulogu s podrškom.

RSE: Zašto je, po Vašem mišljenju, gospođa Merkel protiv formiranja manjinske vlade?

Szabo: Mislim da je svjesna da joj to otežava da bude jak lider, jer će morati da pravi kompromise, stvara koalicije po svakom pitanju. Neće imati čvrstu većinu i za sve će morati da se obrati parlamentu. Tako da to nije nimalo lako za nju.

Ali s druge strane to i nije tako loše za Njemačku, jer će omogućiti parlamentu da ima veću ulogu. Mislim da je djelomično problem u Njemačkoj bilo to što u posljednjih 12 godina i nije bilo neke opozicije u Bundestagu i parlament je na neki način gurnut sa strane. Mislim da to u određenoj mjeri i objašnjava zašto sada u Bundestagu imamo jednu antidemokratsku stranku, Alternativu za Njemačku (AFD) i ide im tako dobro, jer je izgledalo da u Bundestagu nema opozicije. Tako da manjinska vlada znači da će parlament imati ponovo ulogu i oživjeti malo više demokratsku raspravu.

 

RSE: Razgovarali smo uoči njemačkih izbora u septembru i Vi ste uglavnom predvidjeli rezultate i ko će biti stranke koja će morati da nađu zajednički jezik za formiranje Vlade. Ali očigledno do toga nije došlo. Šta je, prema vašem mišljenju, bio glavni problem između ovih stranka. Čuli smo, nakon kolapsa pregovora, da probiznis Slobodne demokrate nijesu željeli da prihvate način na koji je gospođa Merkel tretirala pitanje izbjeglica. Kako na sve ovo gledate?

Szabo: Mislim da je dio problema u tome što ste u prošlosti imali koalicione vlade s dvije stranke u Njemačkoj. Sada treba sastaviti skupa koaliciju tri ili možda četiri stranke i to različitih pogleda. Tako da je teže formirati koaliciju kada na jednoj strani imate desnu stranku Slobodnih demokrata, a na drugoj lijeve Zelene. Djeluje gotovo nemoguće kreiranje bilo kakve zajedničke politike.

Mislim da su velika pitanja koja su onemogućila koaliciju: izbjeglice sasvim sigurno, tu čak ne toliko ni Slobodne demokrate, koliko bavarska Hrišćansko socijalna unija (CSU) koja je vrlo stroga po pitanju izbjeglica, a Zeleni s druge strane nijesu. Tu je i puno nezadovoljstva oko klimatske politike, kao i oko evropske finansijske politike.

Tako da mislim da je presudilo ono što je lider Slobodnih demokrata (Christian) Lindler rekao - da je bolje ne biti dio jedne loše vlade. I ja mislim da je to jedna koalicija u kojoj ne bi bilo moguć veliki stepen saglasnosti, pa se mnogo toga ne bi ni postiglo.

Takođe, druga stvar ovdje je po mom sudu i taktičko pitanje, a to je da Slobodne demokrate sada pokušavaju da vrate neke od glasova koje je odnijela AfD, i mislim da vjeruju da će imati bolju mogućnost za to ako odu u opoziciju.

RSE: Vaš nedavni tekst o situaciji u Njemačkoj nosi naslov "Postaje li Berlin novi Vajmar". Zašto ste napravili tu komparaciju?

Szabo: Moram reći da nije u pitanju naravno fašistička većina ili da je antidemokratska politička kultura kakva je bila u Vajmaru, ali je sa Vajmarom veoma sličan taj višepartijski sistem koji postaje nemoguć za vladanje. Sada imate 6 ili 7 stranaka u Bundestagu. A mislim da ono što imate u istočnoj Njemačkoj sada još je više slično Vajmaru.

Problem je što ljudi u istočnoj Njemačkoj nijesu jedinstveni kada je riječ o očekivanjima, tako da ćemo vidjeti oživljavanje Vajmara u slabljenu vlade zbog višestranačkog sistema u kojem funcionišu dvije nedemokratske stranke, Alternativa za Njemačku i Die Linke, što je bivša komunistička stranka istočne Njemačke.

RSE: Moram vas pitati kako će sve ovo imati uticaja na, već i onako jaku AfD. Neposredno prije našeg razgovora stigla je vijest da je gradonačelnik jednog njemačkog grada preživio napad nožem. Poznat je po tome što se zalaže za prihvat izbjeglica, a riječ je o gradu u zapadnoj Njemačkoj.

Szabo: Još to nijesam čuo, ali sigurno ne pomaže.

RSE: A da li će ovakva, pomalo nestabilna situacija, imati efekta na AfD, da će im pomoći?

Szabo: Teško je reći. Nijemci su uvijek željeli stabilnost i predvidljivost. Možda će početi da misle da su s ovako značajnim rezultatom za AfD otišli predaleko u stvaranju nestabilnosti. Možda će malo i odmoći AfD-u.

Zanimljivo, istraživanja koja smo vidjeli prošle sedmice ne pokazuju puno promjena u trenutnoj podršci strankama. Tako da, ako biste imali nove izbore ne izgleda kao da bismo dobili novi drugačiji rezultat u odnosu na prošle. I to je još jedan razlog zbog kojeg mislim da je izvjesnije da bude formirana neka manjinska vlada ili čak i "velika koalicija", jer su svi svjesni toga i zašto ići nazad i izgubiti par mjeseci a onda dobiti isti rezultat.

 

RSE: Više nego jedan analitičar je ovih dana primjetio da nije samo u pitanju Njemačka, već cijela EU u kojoj je gospođa Merkel vodeća figura. Hoću reći da je franko-germanska osovina veoma važna, ali većina još uvijek ne računa na gospodina Macrona kao na dovoljno jakog da vodi glavnu ulogu u EU, sam. Vi kažete da ne mislite da je ova situacija u Njemačkoj opasna, ali koliko je sve što se dešava ozbiljno i za EU?

Szabo: Da mislim da je to vrlo dobro pitanje, jer ni ja ne mislim da Francuska i Macron mogu sami predvoditi EU. Njemačka im je očajnički potrebna. Ja ne vidim da iz Njemačke u ovom trenutku može proizaći liderstvo koje EU treba. Njemačka vlada će sada biti prilično okrenuta sama sebi, baveći se ovom nestabilnošću i unutrašnjim problemom Njemačke. To će EU možda gurnuti prema zauzimanju oštrije pozicije po pitanju izbjeglica i granica unutar bloka, ali ne očekujem da vidimo neke velike promjene u vezi eurozone, na šta Macron poziva. Tako da je to loša vijest za EU.

Ako pogledate šta se dešava na istoku, u Poljskoj i Mađarskoj, vidjećete da Njemačka više nije tako posebna i različita, ili lider, kako je to bilo prije izbora. Naročito ako imamo slabu kancelarku, a prilično je jasno da će Merkel biti značajno oslabljena. Ona je veliki gubitnik izbora, izgubila je i tokom koalicionih pregovora, kada nije uspjela da formira koalicionu vladu, ima i mnogo nezadovoljstva unutar njene stranke jer je rezultat bio loš zbog izbjegličke krize i ona će biti sve slabija, a to je loša vijest za Evropu, saglasan sam.

RSE: Kolumnista The Guardiana Simon Jenkins je nakon kolapsa dugotrajnih pregovora o formiranju vlade prošle sedmice napisao da EU treba lidera i upitao ko će uskočiti ako Merkel ode? Kako biste odgovorili na ovo pitanje?

Szabo: Mislim, na žalost, da je odgovor da uskoro niko neće uskočiti. Ali ono na šta treba da obratimo pažnju i što će biti interesantno na duge staze je nova generacija evropskih lidera koji će se pojaviti u narednih nekoliko godina.

Vidjeli smo to već sa Macronom, do određene mjere vidjeli smo u Austriji, sa tridesetjednogodišnjim kancelarom (Sebastian Kurz). Vidjeli smo to sa Slobodnim demokratama u Njemačkoj, sa Christianom Lindlerom koji ima 39 godina. Ja bih gledao u tu generaciju ljudi u tridesetim i četrdesetim koji će vjerovatno proizvesti novog lidera, ali ko će to biti, to ćemo tek vidjeti.

Sada očekujem period u kojem neće biti pravog liderstva u EU i to nije dobra vijest.

RSE: Da nije, naročito zato što, primjera radi, mladi austrijski kancelar baš i ne dijeli iste vrijednosti ka gospođa Merkel i gospodin Macron.

Szabo: Tačno, to važi i za gospodina Lindlera takođe. U pravu ste, saglasan sam, to ne znači da će nova generacija lidera biti dobra vijest.

RSE: Dakle mi ulazimo u novu evropsku krizu?

Szabo: Još ne znam da li će biti kriza, biće to suštinski period, rekao bih plutanja i nedostatka jakog liderstva i to bi mogla biti kriza, jer imate Rusiju koja će biti u stanju da operiše. I Rusija je veliki pobjednik iz ove situacije u Njemačkoj.

Merkel je predvodila režim sankcija za Rusiju i vodila politiku EU prema Rusiji, i ona će sad sasvim jasno biti oslabljena i po tom pitanju i to je loša vijest po Evropu.

RSE: Gospođa Merkel je ranije uspjela da preživi sve krize. Vjerujete li da bi mogla preživjeti i ovu?

Szabo: Ona će možda preživjeti na godinu ili dvije, ali mislim da smo definitivno u post Merkel eri. Možda u post Merkel eri sa njom - makar još neko vrijeme, jer ne vidim trenutnu alternativu za nju, ali ne mislim da će preživjeti više od dvije, tri godine, i pri tom će biti u mnogo slabijoj poziciji.

 

03.12.2017 · NEMAČKA / POLITIKA / VLADA