ANALIZE / BLAGI RAST INDEKSA EKONOMSKE SLOBODE / BY ENERGYPRESS.NET


12.02.2018
Američki think tank Heritage Foundation donosi novi ranking zemalja po razini ekonomske slobode. TOP 10 zemalja su Hong Kong (90%), Singapur, Novi Zeland, Švicarska, Australija, Irska, Estonija, Ujedinjena Kraljevina, Kanada i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Sa 61% ekonomske slobode Hrvatska je na 39. mjestu od 44 europske zemlje. Iza Hrvatske su Moldavija, Rusija, Bjelorusija, Grčka i Ukrajina – četiri nereformirane bivše sovjetske republike (potpuna razlika u odnosu na baltičke šampione) i krizna Grčka sa socijalističkim usmjerenjem.

Ako usporedimo Hrvatsku s nekolicinom europskim zemalja koje imaju lošiji ukupni rezultat možemo vidjeti da sve navedene imaju višu razinu slobode poslovanja, dok skoro sve imaju bolje “fiskalno zdravlje” te poreznu i radnu slobodu. Hrvatska je od bolja od njih po trgovinskoj slobodi što je posljedica članstva u Europskoj uniji, kao što ima I višu razinu investicijske i financijske slobode.

Centar za javne politike i ekonomske analize u analizi indeksa ekonomske slobode 2017 donosi pregled metodologije mjerenja ekonomske slobode, a cjeloviti pregled metodologije govori o indikatorimaza javne politike i reforme.

Heritage Foundation ističe kako je Hrvatska sa 61% ekonomske slobode zabilježila rast za 1,6 postotnih bodova uslijed fiskalne konsolidacije i poboljšanja poslovnog okruženja (sloboda poslovanja). Ocjena bi bila blago bolja da je bila ažurna u dijelu fiskalne politike (detaljno objašnjenje dalje u tekstu).

Indeks ekonomske slobode 2018 bilježi blagi napredak. Poboljšanje je zabilježeno glede vlasničkih prava, slobode poslovanja, javne potrošnje i fiskalnog zdravlja. Tržišna i financijska sloboda ostaju na istoj razini. Radna sloboda je niska i kritična. Ipak, nisu jasne dvije kategorije. Prvo, zabilježeno je pad u području poreznog opterećenja premda je provedeno umjereno porezno rasterećenje. Drugo, zabilježeno je poboljšanje glede javne potrošnje, premda nije jasno govori li određeni pokazatelj da je došlo do sniženja udjela javne potrošnje u BDP-u. I sam Heritage Foundation navodi kako je taj udio 47% BDP-a (što je vrijedilo unazad više godina).

Ocjena fiskalne politike nije ažurna. U izvješću piše kako je najviša stopa poreza na dohodak 40% i poreza na dobit 20%. Kako se u uvodnom dijelu dijela izvješća za Hrvatsku spominju fiskalna konsolidacija i porezna rasterećenja, bilo je dovoljno vremena za ažuriranje činjenica zato što se kasnije u izvješću bilježe stari podaci. Tako je najviša stopa oporezivanja dohotka snižena na 36% i 18% za oporezivanje dobiti. Efektivno rasterećenje je još veće ako se uzima povećanje neoporezivog dohotka, pojednostavljenje tj. smanjenje broja stopi na dvije i oporezivanje dobiti do 3 milijuna kuna stopom od 12%. Ipak, metodološki se gledaju samo najviše stope. Također, zabilježen je udio deficita u BDP-u 3,4%, dok nove informacije govore o uravnoteženju proračuna. Obzirom da je zabilježen rast „fiskalnog zdravlja“ uslijed spomenute fiskalne konsolidacije, navedeni podaci bi se sljedeće godine mogli znatnije ažurirati nabolje. Zabilježen je udio javnog duga u BDP-u 84%, što je realnije, ali novi podaci bi mogli pokazati omjer od oko 80%, uslijed već započetog pada.

Regulatorna efikasnost je poboljšana zbog blagog rasta slobode poslovanja. S druge strane, regulatorna efikasnost je i dalje loša zbog nefleksibilnosti radnog zakonodavstva, što ostavlja radnu slobodu na samo 43%. Dosadašnja promjena radnog zakonodavstva bila je ograničenog učinka (premda je „susjedna“ metodologija Fraser Instituta baš u tom dijelu zabilježila ključni pomak Hrvatske). Spominje se stopa nezaposlenosti od 13% (dok je trenutno oko 10% prema podacima Eurostata s početka 2018.). To je samo podatak koji se ne mjeri kroz metodologiju. U segmentu slobode poslovanja može se očekivati poboljšanje u Indeksu od 2019. ili 2020. godine uslijed provedbe regulatorne reforme usmjerene na administrativna rasterećenja gospodarstva, olakšanje pokretanja poslovanja i nastavak liberalizacije tržišta usluga.

Glede pitanja otvorenosti tržišta, Hrvatska ostaje na istoj poziciji. Tržište se oslobodilo zbog pristupanja Europskoj uniji i s time povezanih liberalizacijskih učinaka uklanjanja carinskih i administrativnih prepreka u području roba i usluga. U ovom segmentu je financijska sloboda relativno niža (na 60%). Dok je bankovni sustav ocijenjen kako je otvoren za konkurenciju, navodi se problem visokog udjela loših kredita. Financijska sloboda je relativno visoka zbog neovisnosti monetarne politike (iako je u indeksu 2018. zabilježen blagi pad monetarne slobode).

Vladavina prava ostaje izazovno područje zbog nedjelotvornosti sudova i raširene korupcije koji utječu na „integritet institucija“. S druge strane, bilježi se poboljšanje zaštite vlasničkih prava gdje Heritage Foundation ističe dobru provedbu ugovora kao i zakonske kazne za korupciju.

Komparativne analize javnih politika je važno raditi kako bismo se objektivno mogli uspoređivati s onima koji su glavni konkurenti. Uzimajući u obzir zemlje koje su prema prosječnom ekonomskom standardu prestigle Hrvatsku, ključno je pitanje pozicioniranja u kompetitivnoj regiji Srednje Istočne Europe (regija Jadran-Baltik-Crno More).

Trenutno je Hrvatska 61% ekonomski slobodna (odnosno 39% ne-slobodna). S druge strane, nema zemlje s više od 90% ekonomske slobode. Stoga problem nije kako popuniti ovaj jaz ne-slobode od 39% postotnih bodova, već kako se natjecati sa zemljama koje su konkurenti Hrvatske u zapadnom civilizacijskom krugu. Zemlje Nove Europe prestigle su Hrvatsku prema prosječnoj kupovnoj moći (osim Bugarske). Ako je Estonija daleko na 7. mjestu a možda i Litva djeluje predaleko na 19. mjestu, postavlja se pitanje ne bi li Češka (24.) ili Latvija (28.) mogle biti uzori – barem na dugi rok)? Rumunjska je na 37. mjestu (sa 69%) a Poljska 45. (sa 68%). Tih 47 mjesta između Poljske i Hrvatske u relativnom smislu znači 6-7 postotnih bodova razlike. Ako uzmemo u obzir da je realni rezultat Hrvatske bolji od 61% (možda bliže talijanskih 62,5% tj. 79. mjestu), Poljska može biti dostižna unutar srednjega roka.

Hrvatska i Poljska su kao članice EU-a na istoj razini trgovinske slobode te imaju istu razinu investicijske slobode, kao i vladavine prava. Kada se gledaju razlike, otvara se pitanje fleksibilnosti tržišta rada, sniženja poreza, javne potrošnje i duga te slobode poslovanja.

Zasad Indeks ekonomske slobode 2018 bilježi blagi napredak. Ulazak u TOP50 je nužan kako bi se osigurao održiv rast u srednjem roku. Sustizanje Poljske je prvi korak za daljnje natjecanje s Češkom, Latvijom i drugim usporedivim zemljama (kad su već Estonija i Litva zbog tog „neoliberalizma“ otišle „predaleko“). Sustizanje Poljske značilo bi prije svega umjerenije reforme za povećanje fleksibilnosti tržišta rada (npr. kroz model fleksigurnosti), nastavak povećanja slobode poslovanja te smanjivanje javne potrošnje, poreza i javnog duga, piše Daniel Hinšt iz Centra za javne politike i ekonomske slobode.

 

 

 

12.02.2018 · INDEKSI_EKONOMSKE_SLOBODE