RUSIJA / ANALIZE / GAZPROM DUGOROČNE UGOVORE PRETVARA U KRATKOROČNE? / BY ENERGYPRESS.NET


22.02.2018
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov jučer je boravio u radnom posjetu Ljubljani. Uz političke razgovore s državnim dužnosnicima, ključna tema bila je opskrba Slovenije ruskim plinom, što je područje u gospodarskoj suradnji dvije zemlje koje se našlo u svojevrsnoj krizi.

Kada je riječ o ekonomskim odnosima između dviju zemalja, poznato je da je Rusija, uz zemlje Europske unije, najvažnije izvozno tržište za slovenske kompanije, te je na petom mjestu po vrijednosti izravnih stranih ulaganja Slovenije u inozemstvo. Nakon višegodišnjeg smanjenja trgovine, zahvaljujući zapadnim sankcijama protiv Rusije i ruskih protumjera, krivulja se opet znatno povećala prošle godine, piše mariborski list Večer.

Polovicu izvoza Slovenije u Rusiju čine farmaceutski proizvodi i električni uređaji. S druge strane, Slovenija bilježi sve više ruskih turističkih posjeta. Prošle je godine, kako navodi Dnevnik, broj noćenja ruskih turista, kojih je bilo više od 260.000, povećan za 33 posto u odnosu na 2016. godinu. Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Slovenije, za jedanaest mjeseci prošle godine slovenski izvoz u Rusiju iznosio je tek nešto manje od 860 milijuna eura, dok je uvoz iznosio nešto manje od 280 milijuna eura. Prošle je godine robna razmjena između dviju zemlje bila veća od milijarde eura. Rastu trgovine prošle je godine pridonio i posjet predsjednika Slovenije Boruta Pahora Rusiji, u pratnji jakog gospodarskog izaslanstva, kada su slovenske i ruske tvrtke potpisale ukupno 14 ugovora vrijednih više od pola milijarde eura.

Već tada je planirano potpisivanje ugovora o opskrbi Slovenije ruskim plinom između ruskog energetskog diva Gazproma i slovenske tvrtke Geoplin. Desetogodišnji ugovor o isporuci 830 milijuna prostornih metara plina godišnje istekao je krajem prošle godine, a novi nije potpisan. U svibnju prošle godine, ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je potpisivanje ugovora o opskrbi plinom u vrijednosti većoj od 600 milijuna eura, o čemu se raspravljalo prilikom posljednjeg Pahorovog posjeta Moskvi. Prema neslužbenim informacija Večeri, slovenska i ruska strane očekivale su da će taj politički i ekonomski važan ugovor biti potpisan tijekom ovog posjeta ruskog ministra vanjskih poslova Lavrova Ljubljani.

Zato je iznenađenje da ugovor još nije spreman za potpisivanje, navodi list, objašnjavajući da su razlozi zbog kojih ugovor između dvije kompanije neće biti potpisani poslovne prirode. Posljednjih godina tržišni položaj Gazproma, koji opskrbljuje plinom EU više nego prije ukrajinske krize, počeo se mijenjati. Prema procjeni dobrog poznavatelja rusko-slovenskih poslovnih odnosa, koji ne želi biti imenovan, zapravo se položaj Gazproma donekle pogoršavao. Dugoročne desetogodišnje sporazume, koje je Putin spominjao prošle godine, zbog situacije na tržištu Gazprom je prisiljen pretvoriti u kratkoročne ugovore s fleksibilnom formulom.

“Čak i kad bi Gazprom i Geoplin potpisali ugovor o opskrbi plinom za deset godina, to više neće biti tako obvezujuće kao ranije”, rekao je sugovornik Večeri. Sada Gazprom potpisuje mnogo fleksibilnije ugovore, koji ovise o situaciji na tzv. spot tržištima, kao i prije nekoliko godina. Gazprom, kao najveći dobavljač plina u Europi, u očima slovenske politike vrijedi kao pouzdani dobavljača prirodnog plina i za Sloveniju i za Europu.

Ruska strana računa da će Slovenija biti tranzitna zemlja za plin iz plinovoda Turski tok čija je gradnja znatno napredovala i koji bi trebao postati operativan iduće godine, a najkasnije do 2020. godine. Aktualni plinovod Turski tok djelomično zamjenjuje propali projekt Južni tok, za koji je Slovenija pokazala veliki interes, jer je osim pouzdane opskrbe plinom, u igri bila i znatna naknada za tranzit ruskog plina. Slovenija je u Europskoj uniji poznata kao pobornik izgradnje ruskog plinovoda Sjeverni tok 2, koji je trn u oku Poljskoj i baltičkim zemljama.

Rezultati poslovanja Krke od siječnja do rujna 2017. godine pokazuju da je najveća prodajna regija kompanije bila Istočna Europa, gdje je prodaja iznosila 271,4 milijuna eura, što je 29,2% ukupne prodaje. Krka je u toj regiji zabilježila najveći porast prodaje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, kako u apsolutnom iznosu (za 41,4 mil. eura), tako i relativno (do 18 posto). Najvažniji čimbenik bile su uspješne operacije na ključnom tržištu u Ruskoj Federaciji, s dobrim rezultatima u većini zemalja regije Istočna Europe i Središnja Azija, piše Poslovni dnevnik.

 

22.02.2018 · RUSIJA / ENERGETIKA / GAZPROM