GASOVODI / ANALIZE / KAKAV ĆE BITI UTJECAJ PLINOVODA SJEVERNI TOK 2 NA EUROPSKO TRŽIŠTE? / BY ENERGYPRESS.NET


27.02.2018
Planovi za izgradnju novog plinovoda, Sjeverni tok 2, između Njemačke i Rusije uzburkali su političke vode u Europskoj Uniji.

Trenutačni se odnosi između Rusije i Zapada nalaze u osjetljivoj situaciji. Energetske kompanije iz tih dvaju dijelova svijeta ponovno sklapaju nove poslovne ugovore. Ruski je Gazprom potpisao ugovor sa svojim zapadnjačkim ekvivalentom Shellom, ali i OMV-om , ENGIE-m, Uniperom, i Wintershallom.

Zemlje na zapadu i njihove kompanije izjavljuju kako su ugovori s Rusima isključivo komercijalne prirode, no protivnici suradnje s Moskvom (uglavnom iz Istočne Europe) inzistiraju kako se radi o davanju još veće ekonomske moći Rusiji na naftnom i plinskom tržištu.

Energetske statistike pokazuju kako je više od skoro 40 posto plina kojeg EU koristi uvezen iz Rusije. Na drugom se mjestu nalaze Norveška i Alžir. Unatoč političkim stremljenjima kako bi se uvela veća raznolikost u izvorima uvoza plina, uvoz sibirskog plina se nalazi na višim razinama nego ikada dosad. Razina je samo od prošle godine porasla za rekordnih 8 posto.

Najvažniji razlozi za takav porast u uvoza plina čine se faktori širenja ekonomije u području Eurozone te statistike koje pokazuju kako europska plinska polja proizvode manje količine nego što su do sada uspijevali.

Zagovornici izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2 tvrde kako bi se važnost ovoga sustava cijevi za prijenos plina samo povećala kako godine prolaze jer će potražnja za uvozom plina biti sve veća i veća. Nadalje tvrde kako su nedavni problemi između Ukrajine i Rusije naštetili Europskoj energetskoj sigurnosti. Sjeverni tok 2 bi trebao popraviti tu situaciju jer plinovod ne prolazi kroz Ukrajinu, pa su tako svi mogući rizici za sigurnosti trgovine plinom izbjegnuti.

Postoje i oni koji se protive izgradnji ovog sustava cijevi. Tvrde kako su Rusi u baš tim krizama pokazali svoje pravo lice te je najvažnije smanjiti količine uvoza ruskog plina. Protivnici tvrde kako u rukama Kremlja plin nije javno dobro, već ekonomsko oružje koje Rusi koriste protiv Zapada.

Veće razine izvoza plina bi Rusima omogućile važnije mjesto za europskim političkim stolom pa bi im to, teoretski, moglo pomoći u rješavanju novih kriza. Novi bi sustav cijevi oduzeo Ukrajini otprilike 3 milijarde eura zarade kroz njihove carinske naplate za transport plina. Bez tog priljeva novca zemlja bi mogla biti ekonomski oslabljena te tako biti u gorem položaju prilikom novih ugovaranja s Moskvom.

Dok su neke istočne i srednjoeuropske zemlje napravile velike korake u odmicanju od uvoza sibirskog plina, te pokrenule razne programe za neovisnost o trgovanju s Rusima, bit će se nemoguće nositi s ekonomskom podrškom velikih kompanija poput Shella, OMV-a, Unipera ili Wintershalla izgradnji Sjevernog toke 2. Njemačka je izjavila kako je plan za izgradnju plinovoda isključivo komercijalne prirode, a ne politički cilj.

Srednja i istočna Europa u svojoj politici imaju podršku Europske komisije, koja je već nekoliko puta pokušala sabotirati projekt, no bez uspjeha.

Europska Komisija je također istaknula niz različitih zakona, koji bi mogli stajati na putu uspješnom provođenju projekta izgradnje velikog plinovoda. Međutim, zakon po kojem većinski vlasnik infrastrukture cijevi za plin ne smije biti isti vlasnik kompanije koja proizvodi plin se ne odnosi na Sjeverni tok 2 jer prolazi kroz Baltičko more, koje je službeno izvan zone Unijine sudske nadležnosti. Iako je izgradnja priključka cijevi na njemačkoj obali već odobrena, druge priobalne zemlje Baltika još nisu donijele službena odobrenje za izgradnju.  No, ako i ne pristanu na takvo rješenje, Gazprom još uvijek može preusmjeriti rutu izgradnje plinovoda.

Analitičari predviđaju kako će Sjeverni tok 2 imati pozitivan efekt na europsku ekonomiju, unatoč negativnim prognozama za dugoročni položaj Ukrajine na tržištu plina. Najavljuju kako će iz Europe u svakom slučaju uvoziti ruski plin kojim god da putem ide.Ipak, nedavna je eksplozija u Baumgartenu u Austriji bila dobar pokazatelj zašto je stvaranje raznolikosti u izvorima energije od velike važnosti za održavanje europske pozicije na energetskom tržištu. Zbog strateške lokacije u sredini Europe, eksplozija u Austriji je imala velik utjecaj na zalihe i cijene plina diljem kontinenta, a onda i ostatak svijeta. Smanjene količine plina su se osjetile sve do azijskih tržišta gdje su preko noći skočile cijene plina.

Velike količine neprodanog plina na burzama se spremaju u zalihe za kasnije prodaje. Dubina tih zaliha se najbolje vidi u vremenima krize, a Europa je pokazala kako kada počnu problemi – uvijek postoje novi izvori uvoza plina.

Europa ima dobar odnos sa svojim dobavljačima plina, no stanje bi se znatno poboljšalo bez ograničenja na trgovanje i izgradnjom međudržavnih spojnih plinovoda te stvaranja ujedinjenog energetskog tržišta.

Sjeverni tok 2 je pod većinskim vlasništvom Gazproma, ruske kompanije, ali većina infrastrukture plinovoda je pod Unijinim regulacijama. Zahvaljujući takvoj situaciji bi Europa mogla dobivati najnižu moguću cijenu za otkup plina, a istovremeno održavati vlastite zalihe proizvodnje.

Europa pokušava izbjeći ponovnu krizu u Ukrajini, koja bi se mogla dogoditi ako im je jedini izvor kupovine plina Rusija. Da bi se izbjegla kriza analitičari predlažu da se dopusti Ukrajini pristup europskom tržištu. Možda je vrijeme za razvod braka Kijeva i Moskve, umjesto da ih se tjera na suradnju, piše portal OilPrice.com.

Preveo: Ivo OTT

 

 

27.02.2018 · SEVERNI_TOK_2