HRVATSKA / ENERGETIKA / HOĆE LI SE LNH PRETVORITI U OBROVAC ILI ĆE RH POSTATI ČVORIŠTE / BY ADMIN


08.03.2018
Prijedlog Zakona o strateškim investicijskim projektima, kojim bi se trebala ojačati investicijska klima, saborska je oporba u srijedu iskoristila da se kritički osvrne na plutajući LNG terminal, moglo se čuti da imamo “plutajuću Vladu”, dok su vladajući uzvraćali – “nema potrebe da budete protiv pojavljivanja Hrvatske na karti Europe i da postane energetsko čvorište”.

“Najavljuje se novi ‘lex LNG’, protiv kojeg je prosvjedovalo nekoliko tisuća stanovnika Omišlja, Krka, Rijeke i Primorsko-goranske županije. Taj zakon već u najavi je ozakonjenje kršenja Ustava, kršenja svih pozitivnih zakonskih propisa koji se odnose na strateške projekte, pa i ovog zakona”, poručio je SDP-ov Željko Jovanović.

Jovanović: Guranje plutajućeg LNG-a je kršenje zakona

Osvrnuo se na kriterije koji se moraju ispuniti da bi nešto bio strateški projekt, ustvrdivši kako je prvi kriterij važeći prostorni plan i usklađenje s važećim prostornim planom.

“Plutajući LNG, koji se sada gura, nije u skladu s prostornim planom općine Omišalj, koja su podržali Primorsko-goranska županija i nadležno ministarstvo. Guranje plutajućeg LNG terminala je izravno kršenje zakona koji će stupiti na snagu kada ga usvojimo”, ustvrdio je Jovanović.

Ivan Vilibor Sinčić (Živi Zid) podsjećao je Most kako su, dok su bili u vladi, digli ruku za plutajući LNG terminal, dok se ovih dana od Ines Strenja Linić može čuti da je ta stranka protiv LNG terminala.

“Mi smo digli ruku tada za promjenu koncepcije sa kopnenog na plutajući temeljem dva kriterija. Jedno je brzina realizacije, a drugo je problem imovinsko-pravni na kopnu, odnosno na otoku koji je u neposrednoj blizini”, pojašnjavao je tadašnje Mostove odluke njihov bivši ministar Slaven Dobrović.

Rekao je i kako je LNG izabran po kriteriju brzine i problema na kopnu. “Ako postoje druga saznanja treba ih hitno uzeti u obzir. Međutim, i plutajući se može izvesti bez štetnog utjecaja. Glavni štetni utjecaj je primjena klora u morskoj vodi u kojem se kriju isparivači”, rekao je.

Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) zapitao se koliko LNG košta prema projektu i koliko je novca osigurano. “Koliko je susjednih država potpisalo čvrste ugovore o isporuci plina i kakvi su konkretni utjecaji na okoliš”, pitao se dodajući kako “plutajuća vlada ne zna i neće javnosti predočiti o čemu je riječ”.

LNG nije ekonomski isplativ, a rezultat njegove izgradnje bit će skuplji plin, uvjeren je Ivan Pernar (Živi Zid), dodajući kako Vlada krši načela tržišne ekonomije.

Milošević: Hrvatska energetsko čvorište Europe

HDZ-ov Tomislav Klarić referirao se na Dobrovićevu izjavu kako od Hrvatske “nećemo napraviti prosperitetnu zemlju i dalje će ostati zemlja iz koje mladi odlaze”.

“S time bih se mogao složiti upravo zbog svega o čemu danas govorimo, pa i tog LNG terminala. Nećemo hidrocentralu, događanje naroda, prosvjedi, nećemo LNG terminal, najprije dok su na vlasti ‘hoćemo plutajući’, kada nismo na vlasti udri ‘hoćemo kopneni, nećemo dimnjake, nećemo ništa’. Pa gdje će ti mladi raditi”, pitao je Klarić.

Domagoj Ivan Milošević (HDZ) poručio je pak oporbi kako “nema potrebe da budu protiv toga da se Hrvatska pojavi na karti Europe i da bude energetsko čvorište”.

“Naša geostrateška pozicija omogućava da se i kroz taj LNG, ne samo kroz LNG, pojavimo na karti Europe, da kroz to zapravo konačno kapitaliziramo svoj geostrateški položaj. Dakle, naša je odgovornost, a vidjet ćemo tko su ti investitori i kupci, pustimo to tržištu”, rekao je HDZ-ovac.

Nije, kaže, ekspert za ekologiju, ali podsjeća da i automobili zagađuju. “Oni koji jedu meso, kažu i krave koje se uzgajaju zagađuju nemilo, sve zagađuje… Hvala Bogu, tehnologija napreduje i to jako napreduje. Dioki prije par desetljeća je sigurno zagađivao više na otoku Krku nego što će LNG, pa i plutajući, zagađivati”, poručio je Milošević.

Zakonom, koji je pred zastupnicima u drugom čitanju, trebala bi se ojačati investicijska klima, povećati učinkovitost središnjih tijela državne uprave te ubrzati postupci potrebni za realizaciju strateških projekata.

Snižen je kriterij vrijednosti ukupnih kapitalnih troškova za odabir strateških projekata, propisano da raspolaganje nekretninama u vlasništvu Hrvatske obuhvaća šume, šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, javna ceste i vodno dobro. Utvrđena je i nadležnost Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i Agencije za investicije i konkurentnost, te pojednostavljena procedura dokazivanja namjere realizacije prijavljenog strateškog projekta.

Još nijedan strateški projekt nije završen

GLAS-ovu Anku Mrak Taritaš zanimalo je koliko je trenutno strateških projekata prijavljeno, što u Agenciji, što u Ministarstvu, te koje su investicije planirane i koje se prijavljuju.

“Od početka primjene Zakona o strateškim investicijskim projektima od 2013. godine, odlukom Vlade je 17 projekata proglašeno strateškim, od kojih su 14 javni investicijski projekti, tri su privatna. Ukupna realizacija svih projekata je u tijeku i nije još završen niti jedan”, odgovorio joj je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Mario Antonić.

Naveo je i kako je ukupna vrijednost nešto viša od 18,5 milijardi kuna i jamče otvaranje preko 3000 novih radnih mjesta, uključujuća i indirektna radna mjesta povezana s takvom investicijom.

Mostovac Slaven Dobrović zamjera jer su, kaže, kriteriji koje bi morali razmatrati strateški značaj općeniti te “nema ničega što bi definiralo što je to ključno za Hrvatsku, koje su to razvojne grane, koje su to djelatnosti”.

U zakonu je, kaže, nabrojeno sve, pa se bilo koji projekt uklapa, jedino postoji kriterij veličine investicije. Loš je dojam da je tim zakonom riješen problem strateškog planiranja u Hrvatskoj, rekao je Dobrović koji tvrdi da nemamo strategiju razvoja.

Nezavisni u Klubu Mosta Tomislav Žagar zamjerio je jer se pojedini strateški dokumenti i zakoni preklapaju, zaboravlja se na obrtnike i potrebu pomoći malom i srednjem poduzetništvu.

“Možete imati investiciju od 100 milijuna eura, a da se ne otvara puno radnih mjesta, pa o tome treba voditi računa”, rekao je Žagar izražavajući nadu da će liste za strateške projekte biti transparentije i jasnije.

 

08.03.2018 · HRVATSKA / ENERGETIKA / LNG_TERMINAL