HRVATSKA / EKONOMIJA / EK: HRVATSKA JOŠ UVIJEK U PREKOMJERNIM NERAVNOTEŽAMA / BY ADMIN


08.03.2018
Hrvatska je jedna od tri zemlje članice koje i dalje imaju prekomjerene makroekonomske neravnoteže, iako se se te neravnoteže smanjuju, objavila je u srijedu Europska komisija.

Cipar, Hrvatska i Italija identificirane su, kao i 2017. godine, kao zemlje s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama. Neravnoteže se smanjuju u Hrvatskoj i Italiji, uz pomoć kombinacije reformi, povoljnih ekonomskih uvjeta i smanjenja rizika u bankarskom sektoru. Međutim, postoji potreba za odlučnijom provedbom, posebice u Hrvatskoj”, navodi Komisija.

“Hrvatska ima prekomjerne neravnoteže. Slabosti su povezane s visokom razinom javnog, privatnog i vanjskog duga, koji su velikoj mjeri denominirani u stranoj valuti, u kontekstu niskog potencijalnog rasta. Snažan rast iznad procijenjene potencijalne stope pomaže u smanjenju neravnoteža: javni, privatni i vanjski dug padaju velikom brzinom. Negativna vanjska neto pozicija ostaje visoka, ali se poboljšava zahvaljujući višku na tekućem računu”, ističe Komisija.

Komisija dodaje da je snažan rast pridonio daljnjem smanjenju duga, ali predviđa sporiji ritam razduživanja s obzirom da počinju rasti krediti kućanstvima i poduzećima.

“Dug države najviše se popeo 2014. godine, a sada je u silaznoj putanji, zbog snažnog rasta BDP-a i smanjenja deficita. Bankarski sektor je sve profitabilniji te se nastavlja smanjivati broj nenaplativih kredita. Ipak izloženost stranoj valuti (uglavnom euru) korporacija i kućanstva ostaje i dalje izvor slabosti. Dok se ekonomsko okruženje poboljšava, bilo je malo napretka u usvajanju političkih mjera za rješavanje makroekonomskih neravnoteža, uključujući još uvijek nizak potencijal rasta”, kaže se, između ostaloga, u izvješću Komisije.

Komisija je također navela da Bugarska, Francuska, Njemačka, Irska, Nizozemska, Portugal, Španjolska i Švedska i dalje bilježe ekonomske neravnoteže. Pritom su Bugarska, Francuska i Portugal poboljšale svoju izvedbu, jer su lani bilježile prekomjerne neravnoteže.

Zdravko Marić o nalazu Europske komisije

Ministar financija Zdravko Marić, komentirajući najnovije izvješće o prekomjernim ekonomskim neravnotežama u Hrvatskoj i analizu prošlogodišnjih preporuka EK, istaknuo je da su u njima prepoznati pozitivni gospodarski pokazatelji, poglavito na području javnih financija i fiskalne konsolidacije, no da je nužno ubrzanje strukturnih reformi.

Marić ocjenjuje da su spomenuta izvješća Europske komisije “u skladu s našim očekivanjima”.

“Prepoznati su pozitivni gospodarski pokazatelji, poglavito napori na području javnih financija i fiskalne konsolidacije, što je naravno na neki način bilo prepoznato i ranije od strane EK, s obzirom da je Hrvatska izašla iz procedure prekomjernog deficita. Ali upozorava se, kao i na današnjoj konferenciji da je nužno ubrzanje strukturnih reformi, jer to je jedan od osnovnih okidača za podizanje potencijalne stope gospodarskog rasta u Hrvatskoj, koji je u ovom trenutku ipak niži od aktualne razine koju imamo”, istaknuo je Marić na rubu konferencije Europske investicijske banke (EIB) i HNB-a o ulaganjima.

Marić je naveo kako Hrvatska ostvaruje gospodarski rast po stopi od oko 3 posto, a stopa potencijalnog rasta je ipak niža od toga.

Naime, Komisija predviđa da će hrvatsko gospodarstvo ove godine porasti 2,8 posto, dok potencijalnu stopu rasta procjenjuje na 1,4 posto. U idućoj godini, pak, predviđa stopu gospodarskog rasta od 2,7 posto, a potencijalnu procjenjuje na 1,9 posto.

“Da bi imali dugoročnu održivost takvih stopa rasta kojima stremimo i koje Hrvatska zaslužuje i treba imati, potrebno je napraviti određene strukturne iskorake kako bi ta potencijalna stopa rasta bila povećana”, naveo je Marić.

EK: Hrvatska jedna od tri EU članice s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama; situacija se popravlja

Hrvatska je jedna od tri zemlje članice koje i dalje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže, iako se te neravnoteže smanjuju, objavila je u srijedu Europska komisija.

“Cipar, Hrvatska i Italija identificirane su, kao i 2017. godine, kao zemlje s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama. Neravnoteže se smanjuju u Hrvatskoj i Italiji, uz pomoć kombinacije reformi, povoljnih ekonomskih uvjeta i smanjenja rizika u bankarskom sektoru. Međutim, postoji potreba za odlučnijom provedbom, posebice u Hrvatskoj”, navodi Komisija.

“Hrvatska ima prekomjerne neravnoteže. Slabosti su povezane s visokom razinom javnog, privatnog i vanjskog duga, koji su velikoj mjeri denominirani u stranoj valuti, u kontekstu niskog potencijalnog rasta. Snažan rast iznad procijenjene potencijalne stope pomaže u smanjenju neravnoteža: javni, privatni i vanjski dug padaju velikom brzinom. Negativna vanjska neto pozicija ostaje visoka, ali se poboljšava zahvaljujući višku na tekućem računu”, ističe Komisija.

Komisija dodaje da je snažan rast pridonio daljnjem smanjenju duga, ali predviđa sporiji ritam razduživanja s obzirom da počinju rasti krediti kućanstvima i poduzećima.

“Dug države najviše se popeo 2014. godine, a sada je u silaznoj putanji, zbog snažnog rasta BDP-a i smanjenja deficita. Bankarski sektor je sve profitabilniji te se nastavlja smanjivati broj nenaplativih kredita. Ipak izloženost stranoj valuti (uglavnom euru) korporacija i kućanstva ostaje i dalje izvor slabosti. Dok se ekonomsko okruženje poboljšava, bilo je malo napretka u usvajanju političkih mjera za rješavanje makroekonomskih neravnoteža, uključujući još uvijek nizak potencijal rasta”, kaže se, između ostaloga, u izvješću Komisije.

 

 Europska komisija predložila je u srijedu da se nad Slovenijom ukine postupak kontrole makroekonomskih neravnoteža, uveden 2013. zbog teškoća u njezinu bankarskom i financijskom sustavu te proračunskog deficita i javnog duga.

Povjerenica za promet Violeta Bulc, članica EK iz Slovenije, izjavila je da to praktično znači da je postupak nadzora makroekonomskih neravnoteža nad Slovenijom nakon više godina praktično ukinut, što će omogućiti veće povjerenje stranih kreditora, investitora i financijskog tržišta u slovensko gospodarstvo.

Kontrola makroekonomskih neravnoteža za Sloveniju bila je uvedena u travnju 2013. godine. U to vrijeme, Slovenija je nakon Španjolske bila najproblematičnija članica EU-a, pa joj je Komisija predlagala opsežnu strategiju reformi i sanaciju financijskog sektora, smanjenje proračunskog deficita i javnog duga, kako bi povećala potencijal za rast i investicije.

Rezovi u javnoj i proračunskoj potrošnji, dokapitalizacija bankarskog sustava koji zadnjih godina opet posluje s dobiti te uravnoteženje prihoda i rashoda u proračunu, ali i bolje stanje gospodarstava u okruženju doveli su do prijedloga da se mjere kontrole ukinu. Slovensko je gospodarstvo s lanjskim rastom od 5 posto ostvarilo jedan od najboljih rezultata u eurozoni i u EU.

Unatoč pozitivnim makroekonomskim rezultatima zadnjih godina, koji su doveli do prijedloga da se mjere kontrole ukinu, Komisija je u srijedu upozorila da Novu Ljubljansku banku (NLB) radi njene poslovne i financijske održivosti treba privatizirati, što premijeru Miri Ceraru tijekom njegova mandata nije uspjelo.

Također, upozorila je da Slovenija i dalje posebnu pažnju treba posvećivati socijalnim reformama, posebno na području mirovina i skrbi za stariju populaciju, što iziskuje sve veće javne financijske troškove, jer će time smanjiti fiskalne rizike, a rečeno je i da da mora biti djelotvornija u privlačenju privatnog kapitala.

Komisija je u srijedu, nakon provedene dubinske analize 12 gospodarstva EU-a, objavila da Hrvatska, Italija i Cipar i dalje bilježe prekomjerne ekonomske neravnoteže, kao i 2017. te da Bugarska, Francuska, Njemačka, Irska, Nizozemska, Portugal, Španjolska i Švedska imaju ekonomske neravnoteže. Pritom su Bugarska, Francuska i Portugal poboljšale svoju izvedbu, jer su lani bilježile prekomjerne neravnoteže. Komisija je zaključila i da Slovenija više ne bilježi ekonomske neravnoteže.

Kretanje BDP-a

Hrvatska je uz Grčku u četvrtom tromjesečju 2017. zabilježila najslabiji rast BDP-a na tromjesečnoj razini među zemljama Europske unije, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće europskog statističkog ureda.

Hrvatski je BDP u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju prema sezonski prilagođenim podacima porastao 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan 0,7 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Istu je stopu rasta, najnižu među zemljama Europske unije prema raspoloživim podacima Eurostata, bilježila i Grčka.

Nešto je snažnije na tromjesečnoj razini poraslo talijansko i latvijsko gospodarstvo, za 0,3 posto.

Najsnažniji je rast u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca bilježila Estonija, od 2,2 posto. Slijede Slovenija s 2,0 posto i Litva s 1,4 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Na godišnjoj je razini prema raspoloživim podacima Eurostata najsnažniji rast u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju bilježila Rumunjska, od 7,0 posto. Slijede Slovenija sa 6,2 posto, Estonija s 5,3, Češka 5,2 i Mađarska 4,9 posto.

Najslabiji su rast na godišnjoj razini bilježile Danska i Velika Britanija, od 1,2 odnosno 1,4 posto.

Potvrđene procjene za EU i eurozonu

Europski su statističari ujedno potvrdili važeće procjene tromjesečnog rasta gospodarstva EU-a i eurozone, od 0,6 posto prema sezonski prilagođenim podacima. U trećem prošlogodišnjem tromjesečju oba su područja bilježila rast od 0,7 posto.

Sve su sastavnice BDP-a prema podacima Eurostata dale pozitivan doprinos rastu BDP-a EU-a i eurozone uz izuzetak zaliha, primjećuju u Eurostatu.

Podaci o sastavnicama pokazuju također oporavak bruto ulaganja u fiksni kapital, koja su u EU i eurozoni na tromjesečnoj razini porasla 0,9 posto. U prethodnom su tromjesečju u EU neznatno porasla a u eurozoni blago pala.

Izvoz je u EU u četvrtom tromjesečju 2017. poskočio 1,7 posto a u eurozoni 1,9 posto, blago ubrzavši u odnosu na prethodna tri mjeseca. Tempo rasta uvoza gotovo je pak udvostručen, na 1,3 posto u EU, te na 1,1 posto u eurozoni.

Potrošnja kućanstava bilježila je najslabiji rast, od 0,3 posto u EU, te 0,2 posto u eurozoni.

Eurostat je također potvrdio procjene godišnjeg rasta BPD-a u EU i eurozoni u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju, od 2,6 odnosno 2,7 posto. U trećem tromjesečju 2017. oba su područja bilježila rast aktivnosti na godišnjoj razini od 2,7 posto.

U cijeloj prošloj godini gospodarstvo EU-a poraslo je 2,4 posto, nakon 2,0-postotnog rasta u 2016. Ubrzale su i aktivnosti u eurozoni, na 2,3 posto, u odnosu na 1,8 posto u 2016.

 

 

08.03.2018 · HRVATSKA / EKONOMIJA