HRVATSKA / EKONOMIJA / REFORMAMA DO POVEĆANJA ULAGANJA / BY ADMIN


08.03.2018
Snažnija ulaganja mogu pridonijeti jačem i održivijem gospodarskom rastu, a s tim ciljem treba unaprijediti poslovno i regulatorno okruženje te provesti više reformi, poput pravosudnih i obrazovnih, istaknuto je na konferenciji “Ulaganja – pomicanje granica produktivnosti”, u organizaciji Hrvatske narodne banke (HNB) i Europske investicijske banke (EIB).

Guverner HNB-a Boris Vujčić kazao je da se nakon duboke i duge recesije Hrvatska već tri godine nalazi na putu oporavka, obilježenog stabilnim i utemeljenim rastom, koji se zasniva na zdravijim osnovama.

Oporavljaju se i ulaganja i ove godine se očekuje njihov rast, prošle godine Hrvatska je izašla iz procedure prekomjernog deficita, dok su financijska tržišta smanjila kamate na države obveznice i unaprijedila kreditni rejting, rekao je Vujčić.

No ujedno je upozorio da, s obzirom na dugoročne izazove te usporedbu s rastom usporedivih zemalja, slika gubi svoj prvotni sjaj te da procijenjeni rast između 1,5 i 2,5 posto nije dostatan da se dostigne tempo realne konvergencije ostvaren prije krize.

Pritom, viša razina ulaganja može potaknuti produktivnost, povećati konkurentnost, kreirati nove poslove i destimulirati iseljavanje te u konačnici dovesti do više stope dugoročnog rasta, smatra Vujčić.

“Kada je riječ o ulagačkim trendovima, bez obzira što možemo očekivati povećanje rasta ulaganja teško da ćemo u bliskoj budućnosti svjedočiti stopama rasta koje smo zabilježili tijekom 2000-ih”, ocjenjuje Vujčić.

Istaknuo je da su proizvodnja i turizam preuzeli vodeću ulogu u generiranju rasta ulaganja, no kako dio koji se odnosi na proizvodnju ostaje nizak u odnosu na usporedive zemlje, pa je stoga ključno poboljšati uvjete za privatna ulaganja.

Pritom, kako je rekao, politika promicanja ulaganja treba uključivati poboljšanje funkcioniranja tržišta, pojednostavljenje regulatornog i poslovnog okruženja, jačanje sustava upravljanja i pravnog sustava te reformu obrazovnog sustava s ciljem povećanja kvalitete ljudskih resursa.

Dalić: Tri Vladina prioriteta

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić kazala je da su investicije bitan pokretač i nositelj gospodarskog rasta, no kako one nisu samo u fizički kapital, već na umu treba imati i investicije u ljudski kapital, inovacije i tehnološki napredak.

Zbog toga je način na koji Vlada oblikuje svoje politike usmjeren upravo uravnoteživanju tih bitnih segmenata za rast i razvoj te produktivnost investicija, kazala je Dalić.

Istaknula je tri prioriteta Vladine politike vezana uz snažniji rast investicija i njihov veći doprinos produktivnosti gospodarstva.

To su brža i bolja iskorištenost europskih sredstava, zatim mjere usmjerene na poboljšanje investicijskog okruženja, kao i horizontalne reforme usmjerene na poboljšanje funkcioniranja institucionalnog sustava. To se odnosi na reforme usmjerene na poboljšanje funkcioniranja pravosuđa, promjene u smjeru veće efikasnosti državne administracije, a kako je naglasila Dalić, sve zajedno u svrhu stvaranja poticajnijeg i povoljnijeg investicijskog okruženja, ne samo za državne investicije, već posebice za ulaganja privatnog sektora.

Ulaganja uglavnom u materijalnu imovinu

Potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco predstavio je istraživanje o ulaganjima i financiranju ulaganja koje je ta banka provela i koje pokazuje da su ulaganja u Hrvatskoj, unatoč oporavku, još uvijek znatno ispod pretkriznih razina te da je njihov oporavak u pogledu vrsta imovine nejednak.

Pritom, 22 posto poduzeća u Hrvatskoj smatra da su u posljednje tri godine premalo ulagala, dok postotak takvih poduzeća na razini EU iznosi 15 posto.

Nadalje, profil inovativnosti poduzeća pokazuje da oko 18 posto poduzeća razvija nove proizvode za tržište ili globalno, u okviru vlastitog istraživanja i razvoja, što je u skladu s prosjekom EU. Međutim, pokazuje istraživanje, poduzeća u Hrvatskoj uglavnom ulažu u materijalnu imovinu dok su ulaganja u nematerijalnu znatno ispod razine EU, 23 u odnosu na 37 posto ukupnih ulaganja.

Oko 13 posto poduzeća je suočeno s nedostatkom izvora financiranja, a visoko prisutno je oslanjanje na interne izvore financiranja. Kako je istaknuo Scannapieco, pristup financiranju je ključan, a iako on više nije jedan od glavnih problema, ipak predstavlja već izazov u odnosu na ostale zemlje EU-a, pri čemu mala i inovativna poduzeća još teže pronalaze vanjske izvore financiranja.

Kao glavne zapreke poslovanju u Hrvatskoj iz EIB-a su naveli neizvjesnost u pogledu budućnosti te nedostatak radne snage s adekvatnim vještinama, a ograničavajući faktor predstavljaju i poslovno i radno zakonodavstvo.

 

08.03.2018 · HRVATSKA / EKONOMIJA