BALKAN / LJEPŠE LICE BALKANSKIH DRŽAVA / PIŠE: MLADEN OBRENOVIĆ


25.03.2018
O ljepotama Balkana pišu članke i prave reportaže mnogi, bilo da je riječ o uglednim medijskim kućama ili blogerima

Kad proslavljeni češki redatelj Jirži Menzel, ovjenčan Oscarom, napravi dokumentarac Vaše more, naše more, a potom i Moj Dubrovnik, posvećene biserima prirodne i kulturne baštine na hrvatskom Jadranu, ili kad u jednim od najčitanijih američkih dnevnika Los Angeles Times osvanu reportaže kanadske novinarke Margo Pfeiff koja je putovala od Zagreba do Rovinja i ispričala male svakidašnje priče, ima li bolje preporuke za hrvatski turizam?

I nije samo Pfeiff, koja je, kako to kažu hrvatski turistički radnici, „postojećem okruženju dala toplinu i srdačnost, a time i novu percepciju i dimenziju privlačnosti“, i nije samo Menzel pravio filmove o Jadranskom moru i Dubrovniku. Pišu članke i prave reportaže i o ljepotama Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i drugi, bilo da je riječ o uglednim medijskim kućama ili blogerima.

Takve priče doista gode, jer u medijima izlazi ljepše lice balkanskih država, a ne priče o ratovima i stradanjima, žrtvama i zločincima, korumpiranim političarima i društvima koja nikad iz krize da izađu. No, koliko sve to pridonosi ovdašnjem turizmu?

Svjedočenja prevesti u uspješne kampanje

Boris Žgomba smatra kako je vjerodostojnije da o prirodnim ljepotama i turističkim potencijalima pričaju upravo stranci, jer je njihov pristup time „već u startu najčešće lišen subjektivnosti i navijanja te 'lokalnog sljepila'„. Objašnjavajući taj pojam, kaže kako je to „efekt u kojem se oko toliko prilagodi na dnevno okruženje da ljudi više nisu svjesni i ne vide neuobičajene detalje koji postojećem destinacijskom mozaiku daju novi smisao“.

„Nadahnuta autorska svjedočenja domaći ambijent i domaće turističke komparativne prednosti vide na potpuno nov, odnosno originalni i atraktivni način, iz neočekivanog i dosad neviđenog rakursa. Toliko znaju ponekad odskakati od domaćih klišeja da se zapitate da li je to stvarno kraj ili ambijent koji poznajete“, navodi. I stoga je, nastavlja, na domaćim turističkim stručnjacima zadaća da takva originalna inozemna svjedočenja što maštovitije prevedu u vlastite uspješne komunikacijske kampanje i alate.

Izuzetno puno, potvrđuje Boris Žgomba, čovjek s višegodišnjim iskustvom u turizmu i predsjednik uprave Unilinea, vodećeg hrvatskog turističkog operatora. Navodi i kako godišnje, kroz različite aranžmane Hrvatske turističke zajednice i u suradnji s turističkim zajednicama gradova i županija, u Hrvatsku dođe najmanje 800 inozemnih novinara i blogera. A to je, zasigurno, isto toliko dobrih priča o turističkoj ponudi Hrvatske.

Takve priče koriste svima na Balkanu, nadovezuje se Almir Peštek, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, dodajući kako je u modernom turizmu i promociji turističke ponude važno privući osobe koje kreiraju takve priče. I osim onih kojima je to primarni posao, nastavlja, „odlično za promociju destinacije je i kada sami turisti dijele iskustva, fotografije i videosnimke s putovanja (tzv. korisnički generisani sadržaji) sa prijateljima, porodicom i javnošću“.

„Puno je veći uticaj takvih oblika promocije od plaćenih oglasa. Više vjerujemo iskustvima i ocjenama ljudi sa kojima se možemo poistovjetiti nego oglašivačima. Ocjene i komentari su izuzetno važni za savremenu promociju u turizmu, a savremeni digitalni alati nam omogućuju da se oni lako kreiraju i dijele, baš kao i multimedijalni sadržaji“, objašnjava Peštek.

Svaki PR je dobar

I Goran Rihelj, turistički konzultant s portala HrTurizam, konstatira kako je „svaki besplatan PR i dobar PR, jer što se više pozitivno piše to se neka turistička destinacija bolje brandira i pozicionira“.

„No ako se strateški bavimo razvojem turizma, a pogotovo turističkih destinacija, onda nam mora biti važno što se, kada i tko piše te u kojem kontekstu. Znamo da se brand gradi godinama i uz puno ulaganja, a može se srušiti u sekundi. Pogotovo danas kada je veliki šum u komunikaciji te se je teško diversificirati, dobiti pažnju i istaknuti se među masom“, ukazuje Rihelj.

Podsjeća i kako su u Hrvatskoj, do prije nekoliko godina, mogli samo maštati da će se besplatno spominjati na raznim, globalno poznatim i utjecajnim portalima, magazinima, TV postajama. Danas je Hrvatska u trendu, mnogi pišu o njoj, no pitanje je koliko je to iskorišteno, tj. kapitalizirano.

Važnost interneta

Almir Peštek ukazuje i na važnost interneta, kanala vrlo bitnog za promociju i distribuciju turističkih sadržaja jer sve više turista organizira putovanja ili se informira o destinaciji putem mreže svih mreža.

„Iako mladi ljudi – backpackers ne generišu značajnu turističku potrošnju, s druge puno pišu i dijele svoja iskustva kroz blog, vlog, Instagram, Facebook, YouTube i druge digitalne alate. Na taj način generišu pozitivnu (ili negativnu) priču o destinaciji. Zato su oni izuzetno poželjna kategorija turista“, navodi Peštek.

„Trendovi se mijenjaju i nitko ne može biti vječno u trendu, a Hrvatska će ovu laskavu titulu imati još dvije-tri godine, dok će se pojaviti neke druge destinacije u usponu. Također, sam motiv putovanja je upoznati novi način i kulturu življenja, te upravo autentičnost najvažniji turistički proizvod. Glavno je pitanje koju smo priču ispričali i kako nas turisti percipiraju kroz par godina što smo u fokusu globalnih medija“, objašnjava Rihelj.

Važno da je priča privlačna, motivirajuća i objektivna

Žgomba je, pak, uvjeren da turistički radnici uspijevaju ispuniti očekivanja stranih gostiju. Pogotovo zbog činjenice da je sve više onih koji dolaze u turistički sektor iz drugih branši te turizam vide i promišljaju na zaista originalan i sadržajan način. Turističke radnike to ohrabruje i osnažuje, kako kaže, te nastoje iz dana u dan biti drugačiji.

„Različitosti sežu od butik hotela, restorana sa maštovitim jelovnicima, po mjeri i očekivanjima gostiju posebno skrojenih eno-gastro ili pak kulturnih događanja ili pak avanturističkih programa. To ujedno i ukazuje da u ponudi hrvatskog turizma dolazi do postupne, ali istodobno sve osjetnije smjene i ulaska novih generacija, koje donose novu strast, svježinu i želju za eksperimentiranjem“, ukazuje Žgomba.

Na kraju, ukazuje Peštek, nije važno tko kreira priču o prirodnim ljepotama i turističkim potencijalima jedne države – stranci ili domaći ljudi. Važno je, kaže, da je priča privlačna, motivirajuća i objektivna.

„Stoga trebamo koristiti sve izvore i sve adekvatne metode komunikacije kako bismo priču o potencijalima prenijeli ciljnim grupama. Komunikacija je planska, dvosmjerna aktivnost i njome treba upravljati, kao i destinacijom“, zaključno poručuje.

 

Izvor: Al Jazeera

25.03.2018 · HRVATSKA / BOSNA_I_HERCEGOVINA / JADRANSKO_MORE / TURIZAM / TURISTIČKA_PONUDA / BLOGERI / BORIS_ŽGOMBA / GORAN_RIHELJ / ALMIR_PEŠTEK / MLADEN_OBRENOVIĆ /