IRAN / TRUMPOV POKUŠAJ DA MIJENJA REŽIM U IRANU OSUĐEN NA PROPAST / PIŠE: MASSOUMEH TORFEH


06.04.2018
Ne postoje održive alternative koje bi američki predsjednik mogao postaviti na vlast u Iranu umjesto aktuelnog režima.

Postavljanjem Mikea Pompea za novog državnog sekretara i Johna Boltona za savjetnika za nacionalnu sigurnost američki predsjednik Donald Trump napravio je veoma agresivan tim protiv Irana, pokazavši da planira zaobići diplomatiju, odbaciti iranski nuklearni sporazum i možda posegnuti za vojnom akcijom kako bi promijenio režim.

Trumpov protiviranski tim ima podršku njegovih regionalnih saveznika. Imao je sastanke u Bijeloj kući s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom 5. marta i saudijskim prestolonasljednikom Mohammadom bin Salmanom 20. marta kako bi osigurao saradnju. Dodatno su 23. marta američki, saudijski i emiratski (UAE) savjetnici za sigurnost održali sastanak u Bijeloj kući da bi razmotrili kako se "suprotstaviti malignom utjecaju i provokativnom ponašanju iranske administracije".

Trump je možda razmjestio ekipe, ali mu ni dalje neće biti lako preduzeti odlučnu akciju protiv Irana. Očekuje se da će u maju Trump odbaciti nuklearni sporazum, kao prvi korak, no čak ni to neće biti laka odluka za njega. Istog mjeseca planira održati ključni prvi sastanak sa čelnikom Sjeverne Koreje Kim Jong-unom, koji će vjerovatno biti nesklon vjerovati predsjedniku koji je upravo odbacio međunarodni sporazum.

MEK: Kombinacija islama i marksizma

Možda odluči odbaciti dogovor i suočiti se sa svim posljedicama, ali će se onda naći pred još težim problemom: šta raditi s Iranom nakon raskida dogovora? Njegova opcija mogla bi biti pokušaj stvaranja nekog oblika haosa da bi destabilizovao Iran i istjerao iransku administraciju iz njenih zona uporišta kako bi SAD mogao diktirati uvjete i biti jača strana. To bi se moglo desiti slanjem logističke i finansijske podrške opoziciji u Iranu, finansiranjem poželjnih "terorističkih napada", miješanjem u izbore ili podržavanjem unutrašnjih protesta i demonstracija.

Iako u državi vlada raširena ljutnja zbog manjka ekonomskog napretka, opozicija bez čelnika i organizacije teško će namjerno sarađivati sa SAD-om kako bi svrgnula iranski establišment. Oni znaju da bi iranske sigurnosne snage brutalno odgovorile na taj potez. Također, Irancima je u sjećanju svjež udar iz 1953. godine, koji je pokrenuo SAD, pa je malo vjerovatno da će opozicija podržati novu promjenu režima ili udar uz pomoć SAD-a. Štaviše, najjača opozicijska sila Irana već je u vlasti. Umjereni predsjednik Hassan Rouhani napravio je savez s reformistima i zajedno pokušavaju naći prostora u sistemu iako na raspolaganju imaju veoma mala sredstva. Njihov način saradnje sa Zapadom bio je kroz iranski nuklearni sporazum i njegovo ukidanje za njih bila bi posljednja kap.

John Bolton u prošlosti je zagovarao zajednički napad Izraela i SAD-a na iranska nuklearna postrojenja, zajedno sa "žestokom američkom podrškom iranskoj opoziciji kako bi se promijenio režim u Teheranu". To je opasno i uzaludno rješenje. Napadi na iranska nuklearna postrojenja mogli bi izazvati žestok odgovor snaga iranske Revolucionarne garde, što bi obuhvatilo cijelu regiju i vjerovatno dovelo do sukoba s Izraelom.

Ideja promjene režima bez održive alternative također je bila problematična u ranijim slučajevima Iraka i Libije. Sedmogodišnji američki pokušaj SAD-a da zamijeni Bashara al-Assada u Siriji također nije uspio. Dalje, Bolton zagovara dovođenje na vlast u Iranu bivše "terorističke" grupe, Organizacije Muhahedin-e Khlaq, za koju smatra da je "održiva" alternativa Islamskoj Republici. Boltonova vjera u MEK loše je zasnovana. Grupa s kataloškim kršenjima ljudskih prava ima ideologiju koja miješa islam i marksizam, a za neke je eksperte "kult". Premda tvrdi da je usvojila umjerene politike od 2012. godine, kad je uklonjena s američke liste "terorista", većina Iranaca i dalje odbacuje odluku te grupe da se bori na strani Saddama Husseina tokom Iransko-iračkog rata 1980-ih.

Kad se udruže Iran i Rusija...

Istraživanje Koledža Boston pokazuje da je SAD pokušao promijeniti vlade drugih država 72 puta tokom Hladnog rata i u 66 slučaja to je učinjeno skrivenim akcijama. Prema podacima, većina tih pokušaja propala je, što pokazuje da pokušaji promjene režima "rijetko uspijevaju onako kako žele države koje intervenišu". Štaviše, 40 posto država koje su imale vlasti nametnute od stranog faktora iskusilo je građanske ratove u sljedećih deset godina od promjene režima. Ti rezultati pokazuju da, kad je režim diktatorski ili korumpiran, postoje kompleksni prikriveni razlozi zašto se jednostavno ne može dogoditi "promjena režima". "Amerikanci zahtijevaju jače poteze prema Iranu i mi moramo ojačati naše stavove prema Istoku, naročito prema Kini i Rusiji", rekao je agenciji Isna Alaeddin Boroujerdi, šef Komisije za nacionalnu sigurnost iranskog parlamenta.

Trgovinski rat Trumpa s Kinom, njegov diplomatski rat bez presedana s Rusijom, u kombinaciji s jačanjem njegovih tvrdokornih stavova prema Iranu. mogu samo ojačati iranske vojne i ekonomske veze s dvjema istočnjačkim silama na štetu Zapada. Izolovani Iran i Rusija mogu bolje sarađivati na prikrivenim akcijama u područjima od naročitog američkog interesa, kao što je Afganistan, i konsolidovati pobjede u Siriji. Iran može dati daleko više sredstava za pomoć Hezbollahu, Palestincima, Al-Assadovom režimu i pokretu Husi u Jemenu.

Od marta ove godine Trumpova administracija odmakla se od diplomatije u korist razmještanja snaga za specijalne operacije u 149 država – povećanje sa 138 u 2016. godini. Trump izgleda kao da je izgubio gotovo sve šanse da stvori neku platformu za direktne razgovore s Iranom. No, njegove mogućnosti za alternativni i agresivni pristup također izgledaju veoma ograničene.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

06.04.2018 · MIŠLJENJE / SAD / IRAN / DONALD_TRUMP / IZRAEL / SAUDIJSKA_ARABIJA / REŽIM / INTERVENCIJE / PROTESTI / MASSOUMEH_TORFEH /