SLOVENIJA VS. HRVATSKA I BIH KAD JE O OBNOVLJIVCIMA RIJEČ


08.04.2018
Slovenija, Hrvatska i BiH prilično se razlikuju kada je riječ o poticanoj proizvodnji iz obnovljivih izvora. Lani je primjerice za poticaje isplaćeno manje novaca nego 2016. jer je proizvodnja bila manja, dok u Hrvatskoj proizvodnja i suma  poticanja nezaustavljivo raste jer je struktura proizvodnje drugačija. U Sloveniji je prema podacima Borzena 2017. u sustavu potpora za obnovljive izvore bilo ukupno 412 MW instalirane snage, a prema broju postrojenja dominiraju sunčane elektrane kojih je 3.312 s ukupnom snagom 257,6 MW.

Ukupna proizvodnja iz poticanih izvora bila je 944,8 GWh. Po udjelu proizvedene energije kod susjeda dominiraju kogeneracije na fosilno gorivo s 31% i sunčane elektrane 29%, koje su dobile 49% ukupno isplaćenih potpora u 2017.. Ukupne potpore za sve obnovljivce bez PDV-a iznosile su 143 milijuna eura. Prosječna isplaćena potpora za sunčane elektrane iznosila je 254 eura/MWh, za bioplinske elektrane 131 eura/MWh, biomasu 145 eura/MWh dok je za hidroelektrane znatno nižih 62 eura/MWh. 

U Hrvatskoj su brojke HROTE-a bitno drugačije. Dakle, u 2017. iz poticanih izvora snage 766 MW proizvedeno je 2,27 TWh električne energije, za što je isplaćeno cca 250 mil eura (1,9 mlrd kn). U 2017. ušlo je u pogon 107 MW vjetroelektrana (Glunča, Katuni, proširenje ZD6), 10 MW iz biomase, 6 MW bioplinskih postrojenja i 2 MW fotonapona kojeg je u sustavu poticaja tek 51 MW. Krajem 2017. se u probnom radu nalazila VE Lukovac (48 MW). U ukupnoj proizvodnji vjetroelektrane imaju udio od 52% a u instaliranoj snazi 68%. Sunčane elektrane u Hrvatskoj lani su proizvele 73 MWh, elektrane na biomasu 186 MWh, a vjetroelektrane 1,17 TWh, a velike kogeneracije 536 MWh. HROTE ima sklopljene i nerealizirane ugovore o otkupu za 330 MW, dominantno vjetroelektrane. Procjena je da će ove godine poticati čak tri TWh proizvedene energije, što je rapidan porast, zbog čega je od rujna naknada koju plaćaju potrošači povećana s 3,5 lp/kWh na 10 lp/kWh. 

U Bosni i Hercegovini s krajem veljače prema podacima Operatora OIEK bilo je ukupno 118 privilegiranih proizvođača s postrojenjima ukupne snage 42 MW. To su s 33 MW snage male hidroelektrane i s 9,3 MW fotonaponske elektrane. Kvalificiranih je 47 elektrana snage 16 MW, te 10 elektrana u probnom radu, snage 1,7 MW. Dominiraju FN elektrane i male hidroelektrane, dok proizvodnje iz biomase još nije bilo. Prva tamošnja vjetroelektrana, VE Mesihovina (50 MW), koja je u probni rad ušla nedavno, nije uzeta u obzir u podacima Operatora. Na listi za stjecanje statusa privilegiranih proizvođača od 2014. do danas je 226 projekata, mahom fotonapon i male hidroelektrane, te dvije vjetroelektrane snage 84 MW. Podaci o isplaćenim poticajima nisu vidljivi.  / ENERGETIKA-NET

 

08.04.2018 · OBNOLJIVI_IZVORI_ENERGIJE