CRNA GORA / ZAŠTO CRNA GORA UVOZI ONO ŠTO IMA? / JASNA VUKIĆEVIĆ


12.04.2018
Prema podacima Zavoda za statistiku MONSTAT, pokrivenost uvoza izvozom u Crnoj Gori je i dalje manja od jedne petine. Taj procenat je još porazniji kada je riječ o spoljnotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

I dok bi ovih dana pokrenut program Vlade "Kupujmo domaće" trebao ojačati svijest potrošača o kvalitetu i važnosti domaćih proizvoda, njihov put do turističkih i izvoznih trpeza ostaje jednako dalek.

Prema upravo objavljenim podacima, prošle godine je uvezeno roba u vrijednosti 2,3 milijarde eura, dok je izvezena vrijednosti od svega 371,5 miliona eura. Pokrivenost uvoza izvozom je samo 16,1 odsto, saopštio je MONSTAT.

Kada je riječ o poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, taj procenat je još manji.

"Ako posmatrano izdvojeno spoljnotrgovinsku razmjenu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, pokrivenost uvoza izvozom je deset posto", kaže predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović.

Kako je i turizam zavisan od uvoza, Crna Gora za uvoznu hranu godišnje plati oko 400 miliona eura, najveći dio tokom sezonskih mjeseci.

·          

Nema zvaničnih brojki koliko se domaćih proizvoda proda kroz turističku ponudu, ali je uočljivo da je riječ o veoma malom postotku. Potvrđuju to i oni koji se bave jednim od najuspješnijih izvoznih proizvoda u Crnoj Gori.

"Crnogorska vina jesu malo zapostavljena u odnosu na druga vina. Nije samo posao napraviti vino, iako to treba znati. Jer, džabe vam je da napravite najbolje vino na svijetu ako nemate pristup tržištu i potrošaču. Treba da svoj udio daju i ugostitelji, da daju priliku i crnogorskim vinima da se predstave turistima, jer je činjenica da mnoga crnogorska vina teško mogu da prođu u maloprodaji zbog visoke proizvodne cijene uslijed malih količina", objašnjava Luka Bešić iz Udruženja somelijera Crne Gore i dodaje da je razlog visoka proizvodna cijena domaćeg vina koje se proizvodi u malim količinama.

"Jer nisu to industrijske vinarije, mi imamo veliki broj malih vinarija koje su na nivou porodičih biznisa i proizvode do 15.000 flaša godišnje. Tako da su oni više za ugostiteljske objekte nego za markete. Zato bi ugostitelji trebali malo pomoći crnogorske vinare", dodaje Bešić.

Uspješne zemlje maksimalno koriste turizam kao tržište za svoje proizvode. Da to Crna Gora ne uspijeva, uočljivo je i na primjeru vode: godišnje se uveze i po 40 miliona litara, iako se u Crnoj Gori flaširaju vode koje se mogu mjeriti evropskim kvalitetom. To je posljednji cjelogodišnji podatak iz 2016. kada je pet domaćih fabrika izvezlo samo oko 770.000 litara.

Iz Privredne komore su tada saopštili da je jedan od uzroka to što prilikom izvoza sve zemlje nalaze načina da prave barijere stranoj robi štiteći svoje proizvođače, dok prilikom uvoza u Crnu Goru, tih barijera za stranu robu nema.

Zbog svega jačaju uvoznički lobiji, a destimuliše se domaća proizvodnja, i zato država treba da napravi radikalan zaokret, kazao je ranije u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Željko Vidaković, član grupe u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom za poglavlje 11 koje se odnosi na poljoprivredu.

Treba nam Maršalov plan za poljoprivredu u Crnoj Gori.

- Željko Vidaković

"Nama, u suštini, treba Maršalov plan za poljoprivredu u Crnoj Gori da bi se moglo značajnije u nekom doglednom periodu, od pet do deset godina, doći do onoga što makar imaju okolne države", kazao je Vidaković.

Zato je program "Kupujmo domaće" samo mali korak u dugom hodu crnogorske ekonomije ka jačanju sopstvene proizvodnje.

Riječ je o zajedničkoj akciji ministarstava poljoprivrede i ekonomije, Privredne komore, trgovačkih lanaca i proizvođača koji žele da većom vidljivošću pods "Projektom 'Kupujmo domaće' želimo da podržimo naše privrednike u sektoru proizvodnje i trgovine. Želimo da oni jačaju i razvijaju se. Od toga će koristi imati cijelo društvo", istakao je ministar poljoprivrede Milutin Simović.

Građani iz ankete podržavaju kampanju "Kupujmo domaće", ali ukazuju da je na pijacama sve manje domaćih proizvoda.

Međutim, za stalne kupce Milice Bojić koja godinama prodaje domaće sireve, kajmak i surutku sa katuna na sjeveru, važniji je miris domaćeg od cijene.

"Naši kupci vole domaće, a ima i puno stranaca koji to kupuju, najviše Rusi. A cijene su različite, kajmak je sad skuplji u marketima, dok je nekim sirevima cijena ista. Ali, i kada je domaći sir skuplji, opet ga kupuju. Vole pravo domaće", kaže Milica Bojić.

Ono u čemu se slažu svi sagovornici u anketi je da je na crnogorskom tržištu malo domaćih proizvoda.

 

 

 

 

12.04.2018 · CRNA_GORA / EKONOMIJA / POLITIKA