HRVATSKA / ANALIZE / KAKAV ĆE ZORAN MILANOVIĆ BITI PREDSJEDNIK? / BY ADMIN


09.01.2020
Analiza izbora Zoran Milanović pobjednik je predsjedničkih izbora, s osvojenih milijun i 34 tisuće glasova birača, tj. 52,70 posto.

Njegova protukandidatkinja, dosadašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, dobila je 929 tisuća glasova, što je 47,30 posto. Ukupno je na izbore izašlo gotovo 55 posto birača, tj. više od 2 milijuna i 52 tisuće, a nevažećih listića bilo je više od 4 posto, čak 89 tisuća.

Milanović je pobijedio u sva četiri najveća grada – Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, te u većini velikih gradova i županijskih središta, na sjeverozapadu zemlje, u Istri i Primorju. Kolinda Grabar-Kitarović najviše je glasova dobila u Slavoniji, Dalmaciji i Lici te većinu glasova u inozemstvu. U Mreži Prvog izborne rezultate analizirali su politolozi Pero Maldini i Berto Šalaj.

“Moglo se znati već nakon prvog kruga sučeljavanja tko će uči u drugi krug, i obzirom na trend rasta Milanovića i trend pada Kolinde Grabar-Kitarović očekivala se tijesna utrka. Međutim, dogodila Milanovićeva pobjeda s većom razlikom. To je posljedica razočaranjem predsjednicom koja je u kampanji imala niz neprimjerenih nastupa. Nedostatno znanje o političkom i ekonomskom sustavu nije se vidjelo u petogodišnje mandatu, ali je na vidjelo izašlo tijekom kampanje”, kazao je Pero Maldini. Smatra da se glasovalo ne ‘za Milanovića’, nego ‘protiv’ Grabar-Kitarović.

Berto Šalaj koji je prije dva tjedna davao prednost Kolindi Grabar-Kitarović kazao je kako i tada govorio da će pobjeda ovisiti o Milanovićevoj mobilizaciji novih birača, i mobilizaciji Škorinih birača od strane Grabar-Kitarović. “Milanović je uspio nešto u što ja nisam previše vjerovao – uspio je uvjeriti birače da su ovi izbori važniji nego što jesu”, dodao je Šalaj. Napomenuo je da je Milanović dobio manje glasova od Ive Josipovića, a Kolinda Grabar Kitarović izgubila je 186 tisuća glasova. “Ovo je Milanovićev veliki povratak i primarno njegova pobjeda”, zaključio je.

“Slavonija je imala najmanju izlaznost, i vjerojatno će najveći broj nevažećih listića biti iz Slavonije. Radi se o biračima Miroslava Škore”, smatra Maldini. Šalaj je dodao kako je i premijer Plenković kazao kako su tih skoro 90 tisuća nevažećih listića Škorinih glasača, ali smatra da to ne mora biti tako. Ima tu i birača Darija Juričana, Mislava Kolakušića i Ivana Pernara, a prozivanje Škore znak je velike nervoze u HDZ-u, dodao je Šalaj.

“Od početka je sigurno da predsjednički izbori nisu toliko bitni vezano za promjene koje su bile najavljene jer su oba kandidata predstavnici ‘establišmenta’. Jasno je bilo da će ishod izbora odlučiti o preslagivanju više unutar HDZ-a i nešto manje unutar SDP-a. Plenović bi u slučaju pobjede Grabar-Kitarović bio u puno komotnijoj poziciji, bez obzira što bi ona mogla djelovati ‘kontra Vlade’. Stranački oponenti ovo će iskoristiti kao dodatni poraz – s isključivim ciljem da desno krilo preuzme stranku. Plenkovićevi oponenti su već sinoć vrlo jasno ‘iskočili'”, kazao je Maldini.

Dodao je kako se ne radi o homogenoj ekipi: “Tri su kandidata desnog krila HDZ-a, ali je pitanje koliko utjecajnu strukturu imaju. Desno je prilično širok pojam, čak i unutar HDZ-a”. Zajedničko svoj trojici pretendenata na čelno mjesto u HDZ-u je da su prilično autoritarni, gotovo na rubu standarda liberalne demokracije, prilično su etnocentristički i zastupaju izrazito tradicionalne vrijednosti, kazao je Maldini. Smatra kako se radi o ideološkoj fasadi borbe za moć.

Svjetske novinske agencije izvijestile su u nedjelju kako je kandidat Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) Zoran Milanović na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj pobijedio kandidatkinju vladajuće Hrvatske demokratske zajednice Kolindu Grabar-Kitarović.

Zoran Milanović osvojio je 52,70 posto glasova birača, a Kolinda Grabar-Kitarović 47,30 posto, nakon 99,85 posto prebrojanih glasova.

Francuski AFP prenosi kako se bivši premijer Milanović založio za tolerantnu Hrvatsku koja će okrenuti stranicu s “prošlih ratova”, dok Grabar-Kitarović nije uspjela osvojiti glasove radikalne desnice. Izbori su pokazali rast krajnje desnice u zemlji koja se suočava s “migrantskim pritiskom na granicama” te se bori s “endemskom korupcijom i masovnim egzodusom stanovništva”, navodi AFP.

Birači su izabrali “normalnu Hrvatsku” koju je obećao Milanović ispred “autentične Hrvatske” Kolinde Grabar Kitarović, prenio je AFP.

Njemačka agencija dpa prenosi da je Milanović porazio kandidatkinju HDZ-a uvjerljivije nego što se očekivalo, čime je poslan “upozoravajući signal” vladajućim konzervativcima. Poraz Grabar-Kitarović, koja je, navodi dpa, prokockala veliko vodstvo u anketama proteklih šest mjeseci, dodatni je problem za premijera Andreja Plenkovića i njegov HDZ, čija popularnost pada, dok SDP raste uspjehom Milanovića, tvrdi dpa i pojašnjava da HDZ i SDP dominiraju hrvatskom političkom scenom od neovisnosti 1991.

Reuters pak piše da je Milanović u kampanji obećao borbu protiv korupcije te da neki analitičari smatraju da će Milanovićeva pobjeda naštetiti Plenkoviću i HDZ-u, dok drugi smatraju da će Plenković nadvladati taj izazov.

Austrijska novinska agencija APA prenosi da je favoritkinja Grabar-Kitarović, uz potporu premijera Plenkovića, izgubila izbore.

Prvi krug obilježila je “oštra borba u desnom taboru”, prenosi APA i dodaje da je tada Grabar-Kitarović uspjela poraziti “popularnog folk pjevača Miroslava Škoru koju se pozicionirao na krajnjoj desnici i privukao nacionalističke glasove”, piše APA.

Grabar-Kitarović je uz masovnu podršku “HDZ-ova aparata” pokušala ujediniti desnicu i pridobiti “odmetnute glasače”, te one koji su je podržali prije pet godina, ali su izbori pokazali da neki desni glasači nisu glasali za kandidatkinju HDZ-a, navodi APA.

A izbor Milanovića, dodaje Maldini – može biti i olakšavajuća okolnost za Plenkovića, koji dobija suparnika i u odnosu prema predsjedniku “može bildati svoju poziciju”. Također, predsjedamo Vijećem EU-a i oni koji krenu u konkretnu borbu mogli bi biti prokazani da rade i protiv nacinalnih interesa, dodao je.

“Plenkovićevi izazivači su Stier, Kovač i Brkić, a ima i najava da će se kandidirati Butković i Penava. Oni nisu homogeni. Kampanja za unutarstranačke izbore u HDZ-u je počela sinoć premijerovim govorom u kojemu hvali Vladu. A pobjeda Zorana Milanovića je za premijera bolja od eventualne pobjede Miroslava Škore.

U ovom trenutku Plenković ima prednost”, smatra Berto Šalaj. Dodao je kako ni Kolinda Grabar Kitarović nije zatvorila vrata kandidaturi na unutarstranačkim izborima, ali pretpostavlja da se to neće dogoditi. Nije želio spekulirati o tome hoće li podržati nekoga iz desnog krila HDZ-a.

“Ni sad SDP nije ponudio nekakav sadržaj. Tek su se primirili nakon EU izbora. Pobjeda Milanovića je itekako vjetar u leđa, ali to ne znači ništa. Pitanje je hoće li se SDP uspjeti konsolidirati i hoće li ponuditi konkretan program i za to nemaju puno vremena”, kazao je Pero Maldini. Dodao je da je Milanović dobio izbore najviše zahvaljujući svojoj osobnosti. Svjetonazorska orjentacija nije više dovoljna, SDP se mora sadržajno graditi i pripremati se za izbore.

Šalaj je dodao kako je Bernardić preživio najveću krizu, ali da će pri sastavljanju lista za parlamentarne izbore morati računati na to da će Milanović određeni broj ljudi povući na Pantovčak. Bernardić je pokazao da može svoje protivnike staviti na listu. A ostaje nam da vidimo, što oni mogu ponuditi građanima mimo onog što je ponudio Milanović, naglasio je Šalaj.

“Mislim da će Milanović biti predsjednik kakav je najavio da će biti. Znamo da postoji razlika između pobjedničkih govora i prakse. Nadam se da će biti dobar predsjednik, kao što mu je dobar bio i govor.

Drugo, nadam se da će ispuniti svoje obećanje i da će biti zadnji neposredno izabrani predsjednik te da će u javnu raspravu gurnuti svoj prijedlog o ukidanju neposrednog izbora. Treće – ne očekujem neke veće probleme jer se Milanović mora uvesti u svoju funkciju, a Plenković će se baviti predsjedanjem EU-om i unutarstranačkim problemima. Ako Plenković ponovi svoj mandat, tada će to biti zanimljivo”, kazao je Berto Šalaj.

S tim se složio i Pero Maldini. Smatra da je Milanović već ispucao sve politike vezane za ideološka i stranačka prpucavanja. On je sad u ugodnoj poziciji i u kampanji je promovirao građanske vrijednosti i liberalno-demokratski koncept. Njegova pozicija može biti jako konstruktivna, ako se ne bude odao stanačkom kadroviranju ili ideološkimm pristranostima”. Naglasio je da i Milanović i Plenković, unatoč ideološkim razlikama – dijele “elementarni liberalno-demokratski korpus vrijednosti koje bi trebao imati svaki moderni političar”. Nada se iskoraku u hrvatskoj demokraciji.

Politički analitičari ocijenili su da je pobjeda Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima kazna HDZ-ovoj kandidatkinji Kolindi Grabar-Kitarović, pri čemu Bagić tvrdi da je to kazna zbog njezina predsjedničkog mandata, Gjenero radi koketiranja s krajnjom desnicom, a Puhovski smatra da je HDZ-u bila teret.

Žarko Puhovski smatra da je pobjeda Milanovića na predsjedničkim izborima pokazala da je kombinacija – jaki kandidat i slabija stranačka mašinerija, ipak uspješnija od kombinacije jake stranačke mašinerije sa slabom kandidatkinjom.

“Po mojem sudu, to je prije svega uspjeh Milanovića pa tek onda SDP-a jer je HDZ vukao Grabar-Kitarović kao teret, a Milanović je djelomice imao teret u SDP-u, i on je s time bolje izašao na kraj”, smatra Puhovski.

Dragan Bagić podsjeća da su dosadašnji izbori od 2000. nadalje pokazali da na predsjedničkim izborima nije pobijedio kandidat vladajuće stranke, ali razlika s kojom je Grabar-Kitarović izgubila pokazuje stav građana prema njoj i načinu kako je obavljala svoj mandat.

“Puno onih koji su dali glas Milanoviću nisu ga dali s lakoćom, nego su naprosto birali za njih manje lošu soluciju, odnosno htjeli su kazniti Grabar-Kitarović zbog načina kako je obnašala tu funkciju”, ocijenio je.

Bagić misli da je prednost s kojom je Milanović pobijedio Grabar-Kitarović iznenađujuća. “Nije neočekivano da je Milanović pobijedio, pogotovo nakon prvog kruga, no očekivala se tješnja utrka nego što je ispala”, ustvrdio je.

Davor Gjenero ocjenjuje kako je Milanovićeva pobjeda pokazala da se, iako je u prvom krugu izbora 50 posto glasova birača otišlo kandidatima desnice, izbore ne može dobiti makjavelističkom politikom računanja i podilaženjem desnici.

“Biračko tijelo u drugom krugu žestoko je kaznilo Kolindu Grabar-Kitarović zbog toga makjavelizma, koketiranja s krajnjom desnicom i podilaženja osobama osuđenima za terorizam. Bila je na samom rubu da izađe iz ustavnoga luka i onoga što je podnošljivo u demokratskom društvu”, kaže Gjenero.

Ustvrdio je kako je Grabar-Kitarović izmaknuo drugi mandat jer je izgubila utjecaj na politički centralno orijentirane birače.

Na pitanje kako će predsjednički izbori utjecati na rezultate parlamentarnih izbora krajem godine, analitičari su iznijeli različita mišljenja.

Bagić je Milanovićevu pobjedu nazvao nezasluženim poklonom predsjedniku SDP-a Davoru Bernardiću i SDP-u.

Pobjeda SDP-a ne pomaže niti odmaže toj stranci, a niti HDZ-u. Kazao je da izbori nisu riješili strukturne probleme dviju vodećih stranka – nedostatak ozbiljnih programa i rješenja za društvene probleme.

“Ne možemo ništa definitivno zaključiti oko uspjeha ili neuspjeha HDZ-a na sljedećim parlamentarnim izborima, a ovo ne bih smatrao niti kao veliku prednost SDP-a za te izbore”, procijenio je Bagić.

Puhovski smatra da će pobjeda Milanovića utjecati na parlamentarne izbore, a jedino je pitanje koliko će Bernardić u sljedećih nekoliko mjeseci “uspjeti upropastiti odličnu poziciju u kojoj se sada našao”.

Gjenero pak smatra kako bi ova pobjeda mogla ojačati SDP, ali postoji bojazan da će ju Milanović iskoristiti za rušenje Bernardića, koju provodi posljednje tri godine, i postaviti svog kandidata.

Ocijenio je da bi SDP od ove pobjede mogao profitirati jedino ako Milanović bude dovoljno pametan da to ne napravi.

Ipak, procjenjuje da su rezultati prvog kruga izbora – na kojima je 50 posto glasova birača otišlo desnim kandidatima – bolji pokazatelj ishoda parlamentarnih izbora.

“Hrvatska u budućnosti ima alternativu ili velike koalicije SDP-a i HDZ-a ili vlade nekog desnog, uvjetno rečeno, političkog sindikata”, ocijenio je.

Prema neslužbenih podacima Državnog izbornog povjerenstva (DIP) u drugom krugu predsjedničkih izbora bilo je značajno više nevažećih listića u odnosu na prvi izborni krug – 88.606 ili 4,36 posto.

Na pitanje čiji su to birači Gjenero i Puhovski složili su se da se najvećim dijelom radi o onima koji su u prvom krugu glasali za Miroslava Škoru.

Prema Bagiću, i manja izlaznost u drugom krugu nego na izborima prije pet godina, kao i veći broj nevažećih listića, može se pripisati neatraktivnim kandidatima.

“Natjecale su se dvije javnosti dobro poznate figure, zbog čega su birači glasali bez velikog optimizma i žara”, ocijenio je.

Na pitanje kako će se gubitak HDZ-ove kandidatkinje odraziti na stanje unutar te stranke, Gjenero je mišljenja da će desna frakcija HDZ-a, koja je spremala pokušaj smjenjivanja Plenkovića na unutarstranačkim izborima u HDZ-u, sada za to imati bitno manji manevarski prostor.

“Na neki način, Plenkoviću će unatoč porazu formalno njegove kandidatkinje situacija biti nešto lakša”, izjavio je.

Puhovski smatra da je Plenkoviću uspjelo većinu oponenata unutar stranke angažirati u kampanji Grabar-Kitarović, tako da mu oni sada ne mogu prigovarati o neuspjehu, jer su i sami suodgovorni.

“Vjerujem da će on biti oslabljen, ali zapravo u osnovi njegova pozicija nije ugrožena”, kazao je.

Bagić je ustvrdio da politički analitičari često nastupaju kao agitatori pojedinih frakcija HDZ-a, te se suzdržao od komentara

09.01.2020 · HRVATSKA / POLITIKA