ŠEST PROJEKATA U OBNOVLJIVCIMA VRIJEDNIH POLA MILIJARDE VRAĆENO NA POČETAK


23.07.2021
  Izmjene projekata stvaraju probleme investitorima koje iz ekoloških razloga štopa resorno ministarstvo

Investitori u vjetroelektrane u velikom su problemu već duže od godinu dana s razvojem svojih projekata, o čemu se u Hrvatskoj slabo govori. Novi paket zakona na razinu EU bila je tema sjednice Vijeća Zajednice za obnovljive izvore energije HGK, unutar koje djeluje i Grupacija za energiju vjetra HGK. S obzirom na velika očekivanja, jedan od zaključaka sjednice je da treba nastaviti raditi na procesu realizacije projekata, oko čega ima puno poteškoća. Procedure ishođenja svih potrebnih dozvola su preduge, dok se tehnologija u djelatnosti jako brzo mijenja, a zakonodavstvo i praksa ne prati energetsku tranziciju.

 

Investitori se suočavaju s problemima prilikom izmjene projekata kada se odlučuju na primjenu novije tehnologije. Trenutno je šest projekata u vrijednosti više od pola milijarde kuna vraćeno na početak“ kaže voditelj grupacije Bojan Rešćec

 

Packa iz Bruxellesa

 

U pozadini cijele priče je činjenica da je Hrvatska lani u svibnju dobila 'packu' iz Bruxellesa da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja olako izdaje ekološka odobrenja za projekte vjetroelektrana, ne poštujući Direktivu o staništima. Naime, mnogi investitori su za projekte u uznapredovaloj fazi (dakle one s lokacijskim dozvolama) tražili izmjene kao npr. manji broj agregata, ali veće snage, jer oni projekte razvijaju jako dugo, a  tehnologija je u međuvremenu napredovala. 

 

Tim zahtjevima je ministarstvo udovoljavalo, izdajući mišljenja temeljem elaborata zaštite okoliša da nakon "stare" procjene studije utjecaja na okoliš nije potrebna nova, koja s monitoringom traje dvije godine i podrazumijeva novi put do lokacijske dozvole. No, nakon pritužbe iz Bruxellesa stvar se naglo mijenja i od svibnja 2020. gotovo niti jedan projekt VE ne uspjeva dobiti zeleno svjetlo. Kako doznajemo, trenutno su zapeli projekti brojnih investitora. Problema ima RP Global s VE Rudine 2 (35 MW) i VE Danilo 2 (47 MW), u kojem je investitor tražio osam jačih turbina umjesto 17 slabijih. 

 

U nemilosti prirodnjaka

 

"VE Danilo razvijam već 10 godina, a projekt od 90 MW sam bio prisiljen podijeliti na dva dijela jer je tako svojedobno odlučio HOPS. Vjetroelektrana nije u Naturi 2000 a utjecaj će biti i manji nego što bi bio da postavljam 17 turbina. S pticama nismo imali problema, a one sa šišmišima smo rješavali. Sada sam vraćen na početak sa studijom utjecaja na okoliš i oduzeli su mi barem dvije godine koje sam već mogao iskoristiti. Pa neću sada valjda ići na postavljanje slabijih vjetroagregata? To nema smisla ni u jednom pogledu", rekao je za naš portal Bojan Reščec, dodavši da u nas ima puno 'mitologije' oko utjecaja VE na ptice, što je tehnološki rješivo. 

 

S nemilošću prirodnjaka u resornom ministarstvu suočili su se i VE Rast (100 MW) koji razvija Končar te VE Konavoska brda (150 MW) od Kenon Power Libertasa, VE Oton (42 MW) od Nove energije te dva projekta Professia. Ukupno je riječ o više od tristotinjak MW "zaštopanih" projekata u vjetru, koji žele veće snage agregata pa će morati ići u izradu nove ekološke studije i njezinu ocjenu, što znači novi postupak dolaska do lokacijske dozvole. Ili će krenuti u razvoj projekata za koje su ranije ishodili lokacijsku dozvolu ali za nižu snagu, što projekte čini slabije isplativim i na što nitko od investitora nije spreman, jer nema poslovnu logiku. Tko pak započne gradnju, ne može računati na premijski sustav. 

 

Loše prognoze

 

Reščec komentira da će ovakva situacija sigurno utjecati na loše rezultate predstojećih nekoliko natječajnih postupaka po premijskom modelu, gdje će se tražiti lokacijska dozvola. S takvom situacijom investitore koji bi željeli ući u premijski sustav praktički se tjera da instaliraju opremu slabije snage, što znači i manju proizvodnju, manju isplativost projekata a za zemlju teže ostvarnje ciljane proizvodnje iz obnovljih izvora. On procjenjuje da će u premijski sustav eventualno ući tek 300 MW vjetra, što je daleko od kvote od 1.000 MW za velike VE. "Razdoblje pred nama očekuje velike investicije u energetsku infrastrukturu i diversifikacija proizvodnje energije, kao i razvoj novih tehnologija, ali ide jako teško", misli Reščec

 

 

Na sastanku je izabran i zamjenik voditelja Grupacije za energiju vjetra Goran Trška iz tvrtke Vjetroelektrana Lički medvjed. Trška je voditelj trenutno najvećeg vjetroparka u Hrvatskoj snage 425 MW, vrijednosti investicije od 500 milijuna eura, koji razvijaju nizozemska tvrtka Green Trust i njemački Enercon u blizini grada Otočca. / ENERGETIKA-NET.COM

 

 

 

23.07.2021 · HGK / obnovljivi_izvori / investicije / vjetroelektrane / MGIPU / RP_Global / VE_Danilo / premije